Page 74 - STAV broj 301
P. 74
SVE ZA MOSTAR
Prilozi kulturnoj historiji Mostara
POD STARIM
MOSTOM ZVIJEZDE SE
SKRIVAJU I OGLEDAJU
U jednom tekstu nije moguće čak ni pobrojati sve one koji
su svojim radom i djelom doprinijeli kulturnom razvoju grada
Mostara, a rođeni su Mostarci. Mostar je stoljećima bio
važan i onim istaknutim kulturnim djelatnicima koji nisu bili
Piše: Hamza RIDŽAL rođeni u ovom gradu, ali su mu prirodno gravitirali. Drugima
hamza@stav.ba
je bio važan kao mjesto inspiracije, iako nisu potjecali s
hercegovačkog tla. Treći su ga naprosto zavoljeli i svoje
zemne ostatke ostavili pod gradom na Neretvi. No svi su oni
oplemenili duhovnu i kulturnu biografiju Mostara
U katoličkih kuća. “Slika grada Mostara
dugom trajanju Bosne tokom
perioda osmanske vladavine
je, kako opisuje Jukić, sa svojih preko 30
džamija u potpunosti imala muslimanski
visoka kultura bila je neodvo-
jiva od urbanih sredina: Banje
čaju bilo većinski muslimansko. Pored
Luke, Travnika, Sarajeva, Blagaja, Žep- pečat, a i stanovništvo je u svakom slu-
ča, Bihaća... Ipak, jedan grad posebno se toga je, međutim, postojao i veliki udio
isticao svojim kulturnim životom, zasje- pravoslavnog stanovništva. Naročito od
nivši sve druge u toj mjeri da je bilo ka- sredine 19. stoljeća i katoličko gradsko
kva priča o cjelini bosanske i bošnjačke stanovništvo postajalo je sve brojnije”,
kulture neodvojiva od imena tog grada. objašnjava Grandits, ističući da su kra-
Riječ je o Mostaru. jem 1870-ih godina nešto više od dvije
Nezir-agina džamija,
Renner, 1895. godine Hercegovački gradski život u osman- trećine hercegovačkog gradskog stanov-
skom vremenu, piše Hennes Grandits u ništva činili muslimani.
knjizi Multikonfesionalna Hercegovina, Gradska kultura u Hercegovini, za ra-
moguće je okarakterizirati pomoću zliku od nekih dijelova centralne i sjeverne
kontrasta sa selima: “Gradovi su Bosne, gotovo da nije postojala prije dola-
bili orijentalni, a to znači musli- ska Osmanlija. Razlog osnivanja gradova,
manski, dok su kršćani živjeli piše Grandits, bila je namjera osmanske
na selima.” I sredinom 19. vlasti da time učvrsti svoju vladavinu u
stoljeća hercegovačkim novoosvojenim područjima. Dodjeljiva-
gradovima dominiralo nje “gradskih privilegija” odigralo je važ-
je muslimansko stanov- nu ulogu u procesu naseljavanja gradova,
ništvo. To se naročito a čak su i mnoge vlaške vođe i pastirske
odnosi na veće grado- zajednice principijelno bili oslobođeni
ve poput Mostara, u mnogih obaveza nametnutih raji, ukoliko
kojem je 1840-ih go- su za državu obavljali neke vojne zadat-
dina bilo 18.000 sta- ke. Naselje je iz perspektive Visoke porte
novnika, a od toga, moralo ispunjavati nekoliko uvjeta kako
po riječima Iva- bi moglo biti proglašeno gradom ili ka-
na Frane Jukića, sabom: “Kao prvo, tu se radilo o posto-
svega šezdesetak janju muslimanske zajednice (džemat).
74 10/12/2020 STAV
