Page 73 - STAV broj 412
P. 73

Poznavajući ga i družeći se s njime u   pronalazio. On je, u najmanju ruku, po-  kulturnom aktivizmu u Hrvatskoj. U nje-
          njegovom zagrebačkom ateljeu, stekao   put velikih slikara zalazećih vremena,   govim slikama bilo je vidljivo i prizivanje
          sam utisak da bi Đuzel vjerovatno bio   iza kojih je stajala velika baština, davao   nekih temeljnih sjećanja iz okruženja ra-
          povrijeđen kada bi mu neko dao na zna-  privid nečega nehotičnog.    nog djetinjstva, primjerice, u slici „Slak“
          nje da ne razumije i krivo tumači njego-  Iako šturi, a istom i razmahani po-  performativno su dane sve groze ruina,
          ve slike. Čudo slike ne tvori tek snažna   tezi kistom svjedoče unutarnju dramu,   potom skromnog mihraba. Nadalje, steć-
          gestualnost već i njezino dubinsko zna-  Đuzel nije zauzimao patetičnu poziciju,   ci su dovedeni do apstraktnih organičkih
          čenje. Đuzel  je bio svakako ona vrsta   gaseći svoju izražajnost u samosažaljenju   formi. Najčešći motiv na koji nailazimo
          slikara koja pretpostavlja svoju trans-  i tragici, već je pronosio ideju sačuvanja   u Đuzelovom zavičaju jesu duvari kojima
          cendenciju angažiranosti u političkom i   i produbljivanja lijepog prostora prirode.   on naglašava oronulost i zapuštenost ma-
          društvenom smislu. On je paradoksalno   On je čuvao i univerzalizirao svoje dje-  terije zida, ali i stalnu borbu za očuvanje
          bio apolitičan te se nije uznosio ideali-  lovanje jer je znao prispodobljivati sile   forme uprkos nasrtaju korova.
          ma svjetovnih i ovozemaljskih pravdi   ljubavi s korovom, čime dočarava bu-  Đuzel u sve što je slikao unosio je
          već je uvijek bio u iskanju univerzal-  narsku dubinu osjećaja iz koje se može   konkretni pejzaž povijesti i osebujnom
          nih zakona prirode. Đuzel je u svojim   uzdići ono nečujno i nikada oslikano.   slikarskom svijetu darovao realnu potku
          slikama iznova stjecao čaroliju postoja-  U Zagrebu je sa suprugom Drenkom,   svakodnevice i vremena u stalnom protje-
          nja, neku neizrecivu egzistenciju, što ju   pjesnikinjom, bio vezan uz bošnjačku za-  canju. Želi se reći da je u njega bio vidljiv
          je usput, kroz odrastanje ili mijenjanje   jednicu te kroz KDBH „Preporod“ svojim   ekspresivni potez i želja za angažiranošću
          srodnog krajobraza, izgubio, ali je uvijek   darom pomagao i doprinosio bošnjačkom   koji nastaju u samom mikrosvijetu


                                                                                                    STAV 27/1/2023 73
   68   69   70   71   72   73   74   75   76