Page 70 - STAV broj 412

KULTURA

godina nakon Bohoretine smrti otkrilo morati raditi kako bi preživjela. Ona je
se da je zapisala još šest romansi, od ko- vrlo dobro znala o čemu govori jer je is-
jih su neke veoma rijetke. ključivo zahvaljujući obrazovanju uspi-
jevala sama podizati svoje sinove.
DRAME I PRIPOVIJETKE Bohoreta 1931. godine piše svoje kapi-
Od 1924. godine objavljuje više pri- talno djelo, monografiju La mužer sefardi
povijedaka: Madres (Majke, 1924); More- de Bosna (Sefardska žena u Bosni). To je
na (u više nastavaka 1924. i 1925); Linda prva ikad u svijetu objavljena kulturo-
– Rikordo de Orijente (Linda – uspomene s grafska i etnografska knjiga o sefardskoj
Levanta, 1928); Poe esto akea vieža no se ženi. U njoj detaljno opisuje običaje, na-
kižo morir (Zbog toga ova starica nije želje- čin odijevanja, kuhanja, vrline i mane
la umrijeti, 1929); Dulse de rosas (Slatko sefardske žene, naglašavajući tradicio-
od ruža, 1932). nalne vrijednosti koje se ne smiju predati
Prekretnica u njezinom socijalnom zaboravu, ali istovremeno potiče žene da
angažmanu bio je članak Die Sudsla- se prilagode aktualnoj situaciji i da pri-
vische Frau in de Politik (Južnoslavenska hvate zahtjeve što ih pred njih stavljaju
žena u politici), objavljen 1916. godine u moderna dolazeća vremena.
bosanskim novinama koje su tiskane na „Nedokučive su bile u svojoj ljepoti.
njemačkom jeziku Bosnische Post, gdje Skromne žene s čijih lica je zračila ljubav
je Jelica Bernadzikowska Belović jedno prema domu i djeci, koje su žarile ljepo-
poglavlje posvetila sefardskoj ženi u Bo- tom, iako im na čelu nisu blistali pravi
sni. Opisuje je kao neuku, tradiciji oda- biseri. One su strpljivo podnosile svoj
nu ženu koja vjerno čuva patrijarhalne život, u časovima nesreće bile su jake, u
vrijednosti, što je razljutilo Lauru Papo, teškim iskušenjima nepokolebive. Da bi
te ona sedam dana kasnije u istim novi- sačuvale svoju porodicu i ishranile svoju
nama objavljuje odgovor Die Spanolische djecu, nisu prezale ni od najtežeg rada“,
frau (Sefardska žena), s namjerom realni- jedan je od Bohoretinih opisa sefardske
jeg prikaza sefardske žene, njezine uloge žene. „Sefardska žena je gorda, ona nika-
u obitelji, njezinih vrlina i mana. da ne odaje svoju neimaštinu, jer ne želi
Nakon toga u listu Jevrejski glas objav- da je sažalijevaju“, pisala je još, dodajući:
ljuje članak Madres (Majke) i potpisuje “Ove žene su umirale tiho i nečujno, kao
ga pseudonimom Bohoreta. Tada prvi što im je cio život bio i tekao: skromno nonas“ (Najčešće se nisu ni udavale iz
put piše na jevrejsko-španskom jeziku. i radino, ćutljivo i tiho.“ ljubavi, ali je bilo važno da djevojka ne
Tada objavljenim idejama ostat će vjerna Važan dio Bohoretine zaostavštine ostane neudata) ili „Ni mierkoles sin sol,
čitavog svog života: da se žene moraju njeni su zapisi sefardskih poslovica koje ni bivda sin dolor, ni mosa sin amor“ (Ni
školovati, a ne baviti se samo kućanskim su, zahvaljujući i njoj, ostale sačuvane do srijede bez sunca, ni udovice bez tuge,
poslovima jer se moraju prilagoditi aktu- danas. Sefardi su, naime, sa sobom kao ni djevojke bez ljubavi).
alnoj i budućoj situaciji u kojoj će žena dio tradicije ponijeli i svoje poslovice, Bohoreta je često pisala o patrijarhal-
onakve kakve su zapamtili kada su se noj zajednici tog vremena, a, nažalost,
krajem petnaestog i početkom šesnae- sefardske žene tog vremena nisu zaobi-
stog vijeka raselili iz Španije po Balkanu. lazile muška sila i prijetnja, pa čak i ona
„Bosanske sefardske poslovice vjeran su fizička, ukoliko ne poštuje ulogu potči-
odraz pretklasičnog španskog jezika, dakle, njene, o čemu govori sljedeća poslovica:
onoga koji se govorio prije Cervantesa, a Ja savras y tu di ki palo se faze la kučara
prisustvo kršćanske tradicije nedvojbeno (I ti ćeš doznati od kakvog je drveta na-
ćemo uočiti u nekim poslovicama koje su pravljena kašika).
Sefardi nastavili koristiti i u svojoj novoj
domovini“, piše Edina Spahić u svom radu NEOZNAČENI GROB
nazvanom Sefardska poslovica u sefardskoj Tokom tridesetih godina prošlog sto-
ženi u Bosni Laure Papo Bohorete. ljeća Laura Papo Bohoreta napisala je
Tako, naprimjer, o važnosti hrane ukupno sedam drama. Sve to na Balka-
u sefardskoj porodici govore i sljedeće nu, u razdoblju prije, za vrijeme i posli-
poslovice: Todos los dueños con comer son je jednog rata, te između dva rata, u raz-
buenos (Svi gospodari su uz jelo raspolo- doblju velike svjetske ekonomske krize
ženi); Dame gordura te dare ermozura (De- i u vrijeme fašističkih progona Jevreja.
bljina jednako ljepota); Mežor es barmi- Nažalost, porodični život Laure Papo
nam la kaza sin pan ke sin dulse (Bolje je, Bohoreta bio je obilježen tragedijama.
ne daj Bože, da je kuća bez kruha nego Njen suprug Danijel Levi, nakon što se
bez slatka). vratio s italijanskog fronta, mentalno je
Kako su se sefardske žene tog vre- obolio nedugo nakon što je u braku s
mena udavale najčešće „po dogovoru“, Laurom dobio dva sina. Umro je u usta-
iz interesa njihovih porodica, ljubav je novi za mentalno oboljele. Njihovi sinovi
kulturalno bila potisnuta na marginu. O Leon i Bar-Kohba zvani Koki odvedeni
tome Laura Papo piše: „El kapitolo amor su iz Sarajeva, ustaške vlasti deportovale
Roditelji Laure Papo no djugo tanto rolo en la vida de muestras su ih u koncentracioni logor Jasenovac.

70 27/1/2023 STAV