Page 69 - STAV broj 412

para admiraldo.“ U prijevodu: „Lijepo se 1908. godine vraća u
naše Sarajevo! U centru tramvaji, auti, Sarajevo. Godine 1911.
malo dalje istok sa svojom očaravajućom udala se u Sarajevu za
ljepotom, sa svojim tihim mahalama! Danijela Papu i u tom
Treba stranac da nam otvori oči da bi- braku dobila dvojicu
smo vidjeli i tome se divili.“ Tako je na sinova. Iste godine
papiru izgledao jevrejsko-španski jezik njezin otac otvorio je u
Laure Papo Bohorete, objavljen u član- Sarajevu salon za šešire
ku u listu Jevrejski život 1924. godine. i cvijeće „Chic Pari-
„Ona je jedna od najznačajnijih žena sien“, u kojem su radi-
ne samo u Bosni i Hercegovini nego i le Laurine sestre Nina,
kada su u pitanju Sefardi uopće, trag Klara i Blanka. Njezi-
koji je ostavila iza sebe svojim djelima ne sestre također su
je neizbrisiv“, kaže Eli Tauber, historičar bile važan dio sarajev-
Jevrejske zajednice u Sarajevu. skog gradskog života
Iste godine kada je Kolumbo krenuo u to vrijeme. Baleri-
na put u potrazi za morskom rutom do na Rifka, pijanistica
Indije španski su Sefardi krenuli na put u Klara, književnica
potrazi za novim domovima, s obzirom na Blanka i poduzetnica
to da su ih katolički kraljevi protjerali iz Nina. Blanka je maj-
Španije. Jedan dio Sefarda tako je stigao ka poznate književ-
do Osmanskog Carstva. Sultan Bajazid II nice Gordane Kuić,
zaželio im je dobrodošlicu, otvorivši im koja je prošle sed-
vrata svih svojih gradova jer su mu bili mice preminula u
potrebni marljivi, obrazovani i kultur- Beogradu.
ni ljudi, upravo kakvi su Sefardi i bili. Rođena u Beo-
Čudio se kako neko može protjerati gradu 1942. godi-
ljude tako korisne svakoj državi. Sljedećih ne, Gordana Kuić,
desetljeća Sefardi se naseljavaju u nećaka Laure Papo
Istanbul, Solun, pa tako sredinom 16. Bohorete, poznata
stoljeća dolaze u Bosnu, koja je u to vri- je po svojim roma-
jeme bila provincija Osmanskog Carstva. nima Miris kiše na
S obzirom na to da nisu poznavali jezik, Balkanu, Cvat lipe
živjeli su prilično izolirano od ostalog sta- na Balkanu, Smiraj
novništva, ali slobodni, uz autonomiju dana na Balkanu,
religije, obrazovanja i sudstva. Duhovi nad Balkanom, Legenda o Luni
Godine 1878. Austro-Ugarska okupira Levi, Bajka o Benjaminu Baruhu, Bala- njemački, pasivno turski, grčki i engleski.
Bosnu i unosi dašak novog zapadnjačkog da o Bohoreti, Roman u slikama i Roman Spisateljica Dragana Tomašević u svojoj
načina života; miješaju se zapadnjačka u pričama. knjizi Priče o bosanskim ženama navodi
i istočnjačka kultura sa sefardskom tra- Prema romanu Miris kiše na Balka- da je Bohoreta pisala priče, pjesme, po-
dicijom, koja se, zahvaljujući velikom nu, u kojem su glavi likovi njena majka zorišne komade, prevodila, sakupljala
utjecaju zapadnjačkog načina života, po- Blanka i njezine tetke, sarajevske sestre stare sefardske romanse, bila strastveni
malo asimilira i gasi. U takvoj Bosni, u Papo, snimljeni su film i televizijska se- sakupljač sefardskih romansi iz Bosne.
Sarajevu, u porodici siromašnog trgovca rija, a Miris kiše na Balkanu – balet o Riki Tomašević u Bohoretinoj biografiji
Jude Leóna Levija i njegove žene Estere premijerno je izveden u Sarajevu 1992, te piše kako je ona 1911. godine upoznala
rađa se Luna Levi (Laura), prvo od nji- u Beogradu iste godine. Gordana Kuić, u Sarajevu Manuela Manriquea de Laru.
hovo sedmero djece. koja je sahranjena u Beogradu 19. janu- Bilo joj je devetnaest godina i sama je
Kao prvorođena, dobila je nadimak ara ove godine, počela je da piše tokom kazivala sarajevske romanse ovom špan-
Bohoreta (sva prvorođena sefardska žen- ranih osamdesetih godina 20. stoljeća, skom istraživaču. O toj saradnji zapisa-
ska djeca dobijala su taj nadimak), što je kako je kazala, „ne da bi postala pisac la je: „Don Manuel Manrique de Lara
ostalo njenim drugim imenom, često slu- već sa željom da ovjekovječi život pet govorio je da su te romanse tako stare i
žeći kao zamjena za ime i prezime. Imala izuzetnih žena – sestara Salom, odno- tako kod nas sačuvane da mu naliče na
je pet sestara i tri brata (sestra i dva brata sno svoje majke Blanke i tetaka, Lau- buket jorgovana i ružica u nekom polju
nestali su u holokaustu). re, Nine, Klare i Rifke“ i preko njih je korova. Koliko može začuditi pjesma
u svojoj prvoj trilogiji ispričala priču o koja je u majci domovini već nestala?
ODLAZAK U STAMBOL sefardskim Jevrejima Sarajeva, Bosne i Tom gospodinu De Lari manjkale su ri-
„Kako Juda u Sarajevu nije imao Hercegovine i Balkana. ječi da izrazi čuđenje zbog starih riječi
uspjeha u trgovini, 1900. godine porodica Odmah po povratku iz Istanbula u sačuvanih u našim romansama.“
seli u Istanbul“, piše profesorica Jagoda Sarajevo, kada je imala 17 godina, uvi- Njena ljubav prema sefardskom bla-
Večerina, koja je istraživala život Laure djevši kako se gasi vatra sefardske tradi- gu i potreba da ga sačuva nisu prestajali s
Papo Bohorete i objavila ga u radu nas- cije i folklora, Laura Papo počinje sku- godinama i obavezama koje su slijedile.
lovljenom s Prva sefardska feministica. pljati romanse, pjesme, priče i sefardske Godine 1917. zabilježila je deset sefar-
U Istanbulu je Bohoreta završila poslovice. Osim toga, prevodi i adapti- dskih romansi koje su joj kazivale četiri
francusko-jevrejsku školu, tu dobija ra djela francuskih autora. Govorila je žene. Od deset zapisanih romansi, šest
tada pomodno ime Laura, a porodica španski (jevrejsko-španski), francuski i ih je objavljeno 1933. godine. Mnogo

STAV 27/1/2023 69