Page 71 - STAV broj 412

Te 1941. godine imali su 22, odnosno 23 riječima i izrazima tvoreći tako čudesnu „Laura Papo Bohoreta je doslovno
godine. Ubijeni su tokom transporta i za jezičku konstrukciju“, kaže Igor Kože- presvisnula od tuge za svojim sinovi-
njih se više nikada nije čulo. Jedan fini mjakin, hazan sarajevske sinagoge. ma“, kaže Eli Tauber. „Nadala se da će
građanski život porodice Levi naprasno „Nažalost, jezik koji je do Drugog svjet- se vratiti a nije bila svjesna da su oni već
je prekinut da se više nikada ne nastavi. skog rata bio maternji jezik Sefarda, ladi- bili mrtvi. Sahranjena je na sarajevskom
Oko pet hiljada sarajevskih Jevreja no, danas je skoro pa mrtav jezik, govori jevrejskom groblju, ali tajno, zbog okol-
deportirano je u koncentracione logore. ga svega dvoje ili troje ljudi“, priča Kože- nosti kakve su tada vladale u okupiranom
Od ukupno 39 hiljada jugoslavenskih Je- mjakin, dodajući da je sredinom 1942. u Sarajevu. Na sahrani nije postavljen ni-
vreja, život je izgubilo njih oko 24 hilja- Sarajevu ostalo tek stotinjak Jevreja koji kakav spomenik tako da ni do dan-da-
de. Oko sedam hiljada otpremile su nje- su se krili kod svojih komšija pod lažnim nas ne znamo gdje je tačno njen grob.“
mačke snage u logore smrti. Preživjelo identitetom. Kraj rata dočekali su oni i U Bosni i Hercegovini danas živi ne-
je oko devet hiljada Jevreja. rijetki koji su preživjeli koncentracijske što manje od hiljadu Jevreja. U Sarajevu
„Ta je zajednica skoro pa uništena, logore i oni koji su bili u partizanima. ih je oko 600, a ostatak živi u nekoliko
nažalost, na početku Drugog svjetskog Kraj rata nije dočekala ni Laura bh. gradova. Jevreji imaju svoje općine
rata, kada je Sarajevo palo pod vlast tako- Papo Bohoreta. Teško oboljela, čekajući u Mostaru, Zenici, Tuzli, Banjoj Luci i
zvane NDH, kada su ustaše uvele rasne vijesti o sinovima za koje nije ni znala Doboju, te općine uz onu sarajevsku čine
zakone i počele progon Sarajlija. Nestalo da su već mrtvi, nalazila su u sarajev- Jevrejsku zajednicu Bosne i Hercegovine.
je u prvoj godini rata oko 85 posto sara- skoj kliničkoj bolnici, gdje su je čuvale Sarajevska jevrejska zajednica ima svo-
jevskih Jevreja, uništena je i opljačkana i njegovale časne sestre. Skrivale su je je okupljalište u hramu ispred kojeg je trg
njihova imovina, uništen jezik kojim su na Koševu, u staroj zgradi ortopedije, prije nekoliko godina nazvan imenom Lau-
govorili. Jezik koji su donijeli iz Špani- gdje je Bohoreta i umrla u ljeto 1942. re Papo Bohoreta. Bila je prva žena koja je
je i dopunjavali ga bosanskim i turskim godine, dvanaestog juna. pisala i producirala dramske tekstove u Sa-
rajevu, svirala klavir, učila djecu stranim
jezicima, čuvala sefardsku kulturu i tradi-
Godine 1878. Austro-Ugarska okupira Bosnu i unosi dašak ciju i judeo-španski jezik, ladino ili đidjo,
novog zapadnjačkog načina života; miješaju se zapadnjačka kako ga danas zovu, jezik koji je danas kla-
sificiran od UNESCO-a kao jedan od teže
i istočnjačka kultura sa sefardskom tradicijom, koja se, ugroženih svjetskih jezika. Pisala je nove-
zahvaljujući velikom utjecaju zapadnjačkog načina života, le, drame, kratke priče, pjesme, prevodila s
francuskog, sakupljala sefardske poslovice i
pomalo asimilira i gasi. U takvoj Bosni, u Sarajevu, u porodici druge forme sefardskog kulturnog, pisanog
siromašnog trgovca Jude Leóna Levija i njegove žene Estere blaga, kao što su romanse i pripovijetke.
Bila je žena daleko ispred svog vre-
rađa se Luna Levi (Laura), prvo od njihovo sedmero djece. mena. n

STAV 27/1/2023 71