Page 66 - STAV broj 412
P. 66
KULTURA
Majstori bošnjačkog pjesništva: Alija Kebo (1932–2008)
MOSTOLJUBAC, ZAUVIJEK
Kad se čitalac udubi u kontekst cjelovitog opusa Alije Kebe, naći će se između stvarnog i imaginarnog,
s okusom mučne stvarnosti krša i tvrdog kamena – i kada je suncem obasjan, te nesigurne i ne baš
blage zemlje s mnogim ograničavajućim okolnostima. Čitalac će se naći unutar poetske riječi koja nije
zavodljiva. Pjesnikova riječ insistira na tvrdoći i neobičnosti i takva postaje dijelom pjesnikove poetike
koja, tako promatrano, preokreće tok kritičkog vrednovanja u korist autora; takva riječ –autor je sam.
Piše: Almir ZALIHIĆ
jesničko iskustvo Alije Kebe
združuje snažnu emociju i ra-
skošnu retoriku, lucidnu mi-
Psao i gipku rečenicu, vezani i
slobodni stih, sonet i pjesmu u prozi.
Njegovu su pisanju pridijevane poetičke
i stilske oznake pannaturizma, natura-
lizma, slikovitosti, simbolizma i dr. Bu-
dući da je ustrajno pisao pet desetljeća,
njegov pjesnički glas, odnos prema te-
mama i izražajni registri doživljavali su
značajne promjene krećući se u rasponu
od intimističkoga patosa i rapsodičnoga
govora do satire, groteske i polemičko-
ga komentara dnevne ratne i postratne
politike i njezinih konkretnih učinaka.
U kontekstu hercegovačkih (medite-
ranskih) pejzaža ima u Kebinoj poeziji
i procvjetalih jorgovana, mirisa ljubice,
zova, ruža, šeboja, magnolija, jasmina
– ali i drače, žare, sjekavica, haptika i
trnjina, što znači da se autorova poeti-
ka mora promatrati u specifičnom kul-
turnom i prostornom arealu. Kada se to
učini, biva razumljiva pjesnikova nagla-
šena antropologičnost i orijentiranost
prema narativima iskona. Pritom se to
pjesništvo ne iscrpljuje u predmodernim
i modernim poetikama nego biva sjeci- Alija Kebo rođen je u Mostaru 18. nema ni „Šantićeve večeri poezije“,
štem usmenih, konkretističkih, pante- aprila 1932. Preminuo je 19. janu- bar ne onakve kakve su bile i kakve
ističkih, pa i neosimboličkih tradicija. ara 2008. bi trebale biti. Pjesme su mu preve-
„Hercegovina: pustara slovenska. Završio je Višu pedagošku školu u dene na više jezika (francuski, engle-
Kameni očaj sabit u neslućenu riječ. Mostaru. Bio je dugogodišnji dopisnik ski, ruski, turski, njemački, italijanski,
Kuršumima išarana arabeska, sarajevskog dnevnog lista „Oslobo- norveški, arapski, poljski, rumunski,
hladna k’o sjeverac, vruća k’o živi đenje“, urednik književnog časopisa azerbejdžanski, bugarski).
kreč.“ „Most“, te saradnik RTV Mostar. Bio je Knjige poezije: „Lopoči“, 1958; „Zvjez-
Prva Kebina knjiga Lopoči (1958) i organizator brojnih književnih večeri dana utopija“, 1967; „Izvor zagonetke“,
sklad je osjećaja zemlje i ljudskog tra- i drugih kulturnih aktivnosti u Mosta- 1980; „Hercegovina“, 1981; „Olista-
ru. Njegovim odlaskom ugasile su se
lo trnje“, 1985; „Odronjeni znako-
janja; znak je čovjeka koji je uspravan i mnoge kulturne djelatnosti kojima je vi“, 1990; „Mostari i barbari“, 1995;
kao da je na početku civilizacije disanja on bio glavni pogon. Mostar više nema „Amrina kletva“, 1996; „Hiljadu ma-
te ga još nije stala trovati savremena za- časopis, nema izdavačku kuću, nema lih Mostara“, 1999; „Od Uborka do
gađenost i snobovski modernitet. Ova je podružnicu Društva pisaca u BiH, a Njujorka“, 2002; „Nepremost“, 2004.
knjiga autentičan glas koji simbolizira
66 27/1/2023 STAV
