Page 72 - STAV broj 412

KULTURA

In memoriam Izet Đuzel (1941–2023)

ODLAZAK SLIKARA KOJI JE

OŽIVLJAVAO SVIJET NAVODEĆI

NAS NA UVIJEK NOVO ROĐENJE

Poznavajući ga i družeći se s njime u njegovom zagrebačkom ateljeu, stekao sam utisak da bi Đuzel
vjerovatno bio povrijeđen kada bi mu neko dao na znanje da ne razumije i krivo tumači njegove slike.
Čudo slike ne tvori tek snažna gestualnost već i njezino dubinsko značenje. Đuzel je bio svakako
ona vrsta slikara koja pretpostavlja svoju transcendenciju angažiranosti u političkom i društvenom
smislu. On je paradoksalno bio apolitičan te se nije uznosio idealima svjetovnih i ovozemaljskih
pravdi već je uvijek bio u iskanju univerzalnih zakona prirode. Đuzel je u svojim slikama iznova
stjecao čaroliju postojanja, neku neizrecivu egzistenciju, što ju je usput, kroz odrastanje ili mijenjanje
srodnog krajobraza, izgubio, ali je uvijek pronalazio. On je, u najmanju ruku, poput velikih slikara
zalazećih vremena, iza kojih je stajala velika baština, davao privid nečega nehotičnog.

Piše: Filip Mursel BEGOVIĆ kao o biljci neobičnih svojstava, kojoj je
sudbina namrijela da se istodobno nalazi
U može biti svrha života i protagonist smrti.
na antitetičnim stranama, to da istodobno
82. godini života umro je aka-
Krajobraz koji prevladava uĐuzelovim
demski kipar i slikar Izet Đuzel
slikama nije samo lirsko tkanje u prirodi
(rođen u Derventi 24. augusta
1941). Radni i stvaralački ži-
vidljiv je angažman historijskih elemenata
vot mu je bio vezan za Zagreb, a džena- jer idila je pomućena nedavnim ratom i
za mu je klanjana 15. 1. 2023. u rodnoj te bolnih ožiljaka koje ratni vihor za so-
Derventi, za koju je ostao trajno vezan. bom ostavlja. Đuzel je ratnim strahotama
Đuzel je školu za primijenjenu umjet- postao umjetnički protagonist smrti, ali
nost pohađao u Sarajevu (1958–1963), a ne po recepturi, trendu ili modi. On na-
Likovnu akademiju je završio u Zagrebu prosto nije utapao svoj kist u sjajnu boju
1971. godine. U klasi profesora V. Mi- kiča i potrošnih modela kao neki mu su-
chieli saradnik je majstorske radioni- vrsnici. Slikar je to koji je bio zamišljen
ce A. Augustinčića (1974–1976). Jedan nad ostacima svoje kuće gdje je proveo dio
je od pokretača grupe Biafra. Osnovao Muzeju Mimara 2005. godine dokazao svoga života i ponad šume raslinja koja
je edukativnu likovnu koloniju u Der- svoju ljubav prema rodnom krajoliku. ovladava prostorom. Pritom, Đuzel nije
venti. Samostalno je izlagao u Zagrebu, No Đuzel je majstor likovne performa- isključivo prizivao rat već su u njega pre-
Sarajevu, Štipu, Derventi, Banjoj Luci, cije i višestruke sadržajnosti, što nije vladavali nježni koloritni osjećaji u koje
Njemačkoj i Švedskoj. vidljivo prostom oku, posebno kada je je unosio zanos povratnog djetinjstva.
Umjetnik koji je pedesetak godina bilo riječ o akriliku, uljima na platnu i Uvijek likovno opojan i zavodljiv,
bio aktivan na likovnoj sceni u početku kombiniranim tehnikama. kist mu je naglašavao optimizam kao naj-
se uspješno dokazao kao kipar istražu- Svoju zadnju veliku izložbu je odr- snažniju poruku koju donosi slikovnost.
jući fenomene oblikovanja u različitim žao 2018. godine retrospektivom u Mu- Pritom se oblikuje melodijska krivulja i
materijalima skulpture koje predočavaju zeju Mimara, izloživši osamdesetak slika začudni životni ritam. Promatrač će kroz
sjedinjenje i razaranje forme. Od osam- i skulptura. No, vratimo se toj 2005. go- Đuzelove slike zagledavati i proživljavati
desetih godina Đuzel se pretežito javlja dini, kada Đuzel prezentira svoju punu historijske sadržaje, kada znamo da pone-
kao slikar. U likovnoj kritici je primi- slikarsku zrelost. Indikativan je bio i kad ni mnogi slikar ne zna o čemu je na
jećena njegova slikarska preokupacija naziv izložbe Godine korova budući da je slici riječ. Smrt, ljubav, stvaranje, plave
stilski uobličenim i ekspresivno uvjer- izložba govorila o ljepoti korova koji za- boje prozračne vode, slikaru je dovolj-
ljivim pejzažima. Posebno nadahnuće uzima i ovladava zdravim bićem prosto- na neka približnost, primijetit ćemo. U
Đuzel nalazi u izražajnom i bogatom ko- ra. Sve se iščitava u teksturi korova, kako međuvremenu, Đuzel je slikao, a da ne
lorizmu rodnog kraja Dervente. Upravo je jednom primijetio književnik Nusret misli pa ipak je posvema kod stvari koja
je izložbom Godine korova u hrvatskom Idrizović govoreći o Đuzelovom korovu ga muči u stvarnoj radnoj zadatosti.

72 27/1/2023 STAV