Page 34 - STAV 83 06.10.2016
P. 34

DRUŠTVO

          Čas historije za ponavljače i mitomane




































         kojoj je naciji pripadao



         MeHMed-paša SokoloVić




          U dvjema odvojenim objavama istog teksta na dvama različitim portalima s bosanskohercegovačkom
          adresom Mehmed-paša Sokolović jednom je Srbin, a drugi put Bosanac. to se dešava onda kada
          savremenici svoj svjetonazor učitavaju ličnostima koje su pod zemljom već stoljećima



          Piše: Sedad BEŠLIJA               pojedini termini završe u historiografskim   naravi. Od pojmova turski/osmanski, pa-
                                            djelima. Tako nastaje vododijelnica između   šaluk/ejalet, nadarbina/timar pa sve do
                                            znanja, struke, objektivnosti i tačnosti te   danka u krvi/devširme ili termina čifluk,
                                            subjektivnosti, diletantizma i mitomanije.  čifčija i raja.
             edno od ključnih pitanja historij-  Mnoge nejasnoće, nedorečenosti te   Međutim, postoji jedno pitanje koje
             ske nauke predstavlja terminologija.   (ne)razumijevanje historijskih procesa   nije posljedica lingvistike, gramatike, se-
             Stručni termini u historiografiji na-  plod su neispravnog, nepreciznog, neade-  mantike, prijevoda ili ekvivalenata u jeziku,
         jstaju nakon dugogodišnjeg istraživa-  kvatnog i vremenski netačnog korištenja   već i nečega drugog, a na čemu je posebno
          nja primarne i sekundarne izvorne građe   određenih termina. Jednim je dijelom ri-  insistirala (i dijelom još uvijek insistira)
          o određenoj temi. Kroz pera historičara   ječ o anahronizmu, tj. postavljanju ljudi,   “velikosrpska” historiografija. To je pita-
          postaju dijelom historiografije. I kao ta-  događaja, predmeta, običaja, načina mi-  nje etnonacionalnih odrednica, odnosno
          kvi općepoznati su i priznati u naučnoj i   šljenja ili naziva za određene pripadnosti   terminološkog definiranja identiteta lju-
          stručnoj javnosti. Terminologija u histori-  u pogrešne periode.     di i naroda u historiografiji. Pitanje koje
          ografiji izraz je ukupnog identiteta onoga   Terminologija je posebno važna i za   naizgled ne predstavlja važan problem, ali
          što se istražuje, kao i stepena stručnosti   izučavanje osmanske epohe. To se naj-  koje se nalazi možda i u srži svih nerazu-
          historičara. A iz pera historičara termini   bolje vidi na mnogim primjerima dijela   mijevanja, suprotstavljenosti i antagoni-
          se dalje šire za opću upotrebu.   čija je tema bila određena po nekom od   zama na Balkanu. Kako riješiti začarani
            Postoji i drugi način nastanka i širenja   stručnih termina: ajani, kapetanije, esnafi,   krug interpretacije historijskih događaja
          terminologije, a to je da svi slojevi društva   džizja, harač, odžakluk, martolosi, mu’afi-  ako i danas đaci, u Crnoj Gori naprimjer,
          slobodno usvajaju određena znanja iz histo-  jet, istimâlet, in’am itd.   “otmicu 200 turskih ovaca” sredinom 19.
          rije bez stručne edukacije ili da pod utjeca-  Osmanistika je u bivšoj Jugoslaviji za   stoljeća zovu “junačkim djelom”, a za “otmi-
          jem neke druge oblasti, poput književnosti,   sobom ostavila i niz problema terminološke   cu dviju crnogorskih ovaca” kažu da je to




         34  6/10/2016 STAV
   29   30   31   32   33   34   35   36   37   38   39