Page 35 - STAV 83 06.10.2016

volovi pa za jednu veoma važnu epohu Mehmed-paša Sokolović
naše historije koristimo takve termine?” sasvim sigurno unutar sebe
“Velikosrpska” historiografija nastojala
je tokom 20. stoljeća svim silama pisati i nije bio zatvoren u uske etničke
dokazivati da je “srpsko” prisustvo u Bo- granice kako to danas mnogi
sni u kontinuitetu od ranog srednjovjekov- čine, posebno na Balkanu.
lja. Uvijek se pisalo o “Srbima u Bosni”, a Pripadao je generaciji kojoj
ne “bosanskim Srbima”. Premda je naci-
ja produkt 19. stoljeća, oni su je uporno i pasoš nije bio potreban od
sistematski “utjerivali” čak i u 15. stolje- Cazina do Bagdada i Jemena.
će. To se u znatnoj mjeri čini i danas, bez Ostavio je neizbrisiv trag od
obzira na to što je odveć jasno da u građi
osmanske provenijencije koja se odnosi Mađarske do Arabije. Volio je
na Bosnu nazivi Srbi i Hrvati označavaju svoju rodnu grudu, ali je bio
jedinke koje su došle sa srpskog, odnosno uvjereni Osmanlija
hrvatskog teritorija, za razliku od doma-
ćeg krstjanskog i kršćanskog (pravoslav- njegov je brat Ivan od ikono-slikara Tu-
nog i katoličkog) stanovništva. Za bosan- dora iz Meina kraj Budve poručivao sliku
ski historijski prostor valjani su isključivo Marije s Hristom.
izrazi “Bosna”, “bosanski”, “bošnjački”. Ne Sokolovići su veliki rod čiji su različi-
postoji osmanski dokument za pet stoljeća ti ogranci živjeli na prostoru od Glasinca
prisustva Osmanlija na Balkanu u kojem do Drine i Lima. Najpoznatiji Sokolović,
su Srbi ili Hrvati bili narodnosno defini- Mehmed-paša, bio je pripadnik već dru-
rani i spomenuti na području od Novog ge generacije muslimana u svojoj porodi-
Pazara do Bihaća. U tim se dokumenti- ci. Sin je Džemaludina Sinan-bega. Iako
ma spominju samo Bošnjaci. Svejedno je postoji mogućnost da je imao neke rođake
li taj izraz domaćeg, što je vjerovatnije, ili nemuslimane, to nema veze s mitološkim
osmanskog porijekla. Čak i sredinom 19. i nacional-romantičarskim naklapanjima i
stoljeća, kada se “uvozila” srpska i hrvatska pokušajem njegovog nemuštog “srbizira-
nacija u Bosnu, nemuslimani oko Sarajeva nja” u 20. stoljeću. Bosansko dijete, koje
kazali bi da se osjećaju “rišćanima”, a ne je vjerovatno već kao musliman putem si-
Srbima ili Hrvatima. Vjerska pripadnost stema devširme (jer su se u Bosni kupila i
druga je stvar. U predosmansko su doba u muslimanska, pored nemuslimanske djece)
Bosni živjeli krstjani (pripadnici Crkve bo- dospjelo u Istanbul, gdje je započeo svoju
sanske) te jedan manji broj katolika i pra- veličanstvenu karijeru. O Mehmed-paši-
voslavaca. Dolaskom Osmanlija, Bosna se nom porijeklu najbolje govore njegove
obogaćuje islamom, a poslije i jevrejstvom. zadužbine koje je izgradio diljem Bosne
Osmanlije su u vjerskoj identifikaciji ad- počevši od svoga sela Sokolovići kod Ru-
ministrativno razlikovale muslimane i ne- dog. Međutim, ima nešto i više od toga. On
muslimane (gebran). sasvim sigurno unutar sebe nije bio zatvo-
Posljedice mitološkog pristupa pisanju ren u uske etničke granice kako to danas
historije traju i danas. Prema nekim vije- mnogi čine, posebno na Balkanu. Njegov
stima, čini se da još nismo svjesni razor- vidik bio je veoma prostran. Pripadao je
nih posljedica historiografske produkcije u generaciji kojoj pasoš nije bio potreban
prethodnom stoljeću. Nedavno objavljeni od Cazina do Bagdada i Jemena. Ostavio
tekst na portalima s bosanskohercegovač- je neizbrisiv trag od Mađarske do Arabi-
kom adresom očit je prilog za takvu procje- je. Volio je svoju rodnu grudu, ali je bio
nu stanja. U dvjema odvojenim objavama uvjereni Osmanlija. Krasila ga je još jedna
istog teksta na dvama različitim portalima osobina. Bio je pravi musliman. Posebno
Mehmed-paša Sokolović jednom je Srbin, alergičan na sinkretizam i radikalizam u
a drugi put Bosanac. To se dešava onda vjeri. Veliki strateg i vizionar, odlučan pri-
kada savremenici svoj svjetonazor učita- vrednik i graditelj.
vaju ličnostima koje su pod zemljom već Postoji samo jedan način da se potisne
stoljećima. Postaju glasnogovornici njiho- mitomanija. Kvalitetna produkcija histo-
vih osjećanja i svjetonazora. Kada se tome riografskih djela (pa i historijskih romana)
doda poslovni amaterizam, cirkus postaje prema savremenim standardima nauke.
potpun. Kakvog li apsurda?! Zapitajmo se: Je li sazrelo vrijeme da bo-
Nesporno je da je bosansko stanovništvo sanskohercegovačka historiografija ponudi
“pljačka“? Ako neko pet stoljeća vlastite u jednom postepenom procesu prihvatalo studiju o Mehmed-paši Sokoloviću? Nije
prošlosti definira terminom “jaram”, kako islam tokom 15. i 16. stoljeća. Činjenica je li došlo vrijeme da se umjesto “dotrajalog”
uopće onda doći do nečega što se naziva da je u tom periodu u bosanskim porodica- romana Mehmed-paša Sokolović Radovana
objektivan pristup prošlosti? Srećom, bilo ma vladala vjerska šarolikost. Dok je, na- Samardžića iz 1971. godine ponudi novi,
je i onih, poput beogradske historičarke primjer, Ferhad-beg, potomak stare sara- mitologijom neopterećen, historijski ro-
Olge Zirojević, koji su na takve fenome- jevske porodice Vuković-Desisalić, gradio man iz bosanskog pera. To je naš dug i
ne postavili logično pitanje: “Jesmo li mi džamiju Ferhadiju u Sarajevu (1561/62), prema precima, ali i unucima. n

STAV 6/10/2016 35