Page 46 - STAV 83 06.10.2016
P. 46
DRUŠTVO
KOČAN: Sad, lagao bih ako kažem da je previše identificirali s tom pozicijom žrtve mogu pristati na priču da “nas neki
biti nerežimski novinar ovdje, svih ovih koju nisu birali? zli ljudi zavadiše”. Bošnjaci su, naravno,
godina, bilo isto što i poljem proći. Još KOČAN: Prvo da razjasnimo šta mislim dužni i da iz dna duše osude svaki zločin
1988. godine, kada sam kao mlad čovjek kad kažem da neko ima psihologiju žrtve. počinjen u njihovo ime. I da ga, jednako
bio i urednik na TV Titograd, počeli su Nije to onaj ko brine o žrtvama i traži da kao i zločin prema vlastitom narodu, ni-
Miloševićevi mitinzi po Crnoj Gori. Tu krivci, i autori i izvođači zločina, budu kada ne oproste. Tako se izlazi iz kruga
se začela vlast koja do sada nije promije- kažnjeni. Psihologiju žrtve ima onaj ko psihologije žrtve.
njena na izborima. Onda su krenuli bje- prihvata ulogu objekta historije i pristaje
sovi, puštena s lanca nesputana mržnja, da zavisi od milosti i bijesa nekog dru- StaV: jesu li ti velikodržavni projek-
ratovi, zločini, pljačka okolnih zemalja i gog. Mislim da su u znatnoj mjeri Boš- ti mrtvi?
isto tako svirepa i temeljna pljačka vla- njaci prihvatili da budu objekt historije. KOČAN: Naprotiv. Ti su projekti veo-
stitih građana. Vlast u Crnoj Gori bila je Govorim posebno o Crnoj Gori jer naj- ma živi u znatnoj mjeri zato što su zloči-
oruđe Miloševićevog projekta. A osim bolje poznajem situaciju – ta se psiholo- ni iz devedesetih nagrađeni. Oni čekaju
vlasti, zapušteno društvo, pomamljene gija žrtve ovdje prelama kroz stanje po-
mase, uslužni mediji, ratnohuškački in- litičke svijesti, kroz nekritičko okretanje
telektualci, sve je to bilo protiv stvaranja prema centrima moći kao garantu zaštite, “Postemotivni svijet u isto
i opstanka Monitora. No, Monitor je bio i kroz glasanje kao plaćanje reketa, odluči- je vrijeme i postmoralni.
ostao naš izbor i nemam pravo žaliti se. I vanje strahom, a ne savješću... General- Nalazimo se u strašnom
ne žalim se. Ja nemam niti gajim psiholo- no kod Bošnjaka, kompleks psihologije
giju žrtve. Naprotiv, njegujem hedonizam žrtve možda se najbolje vidi u njihovom raskoraku. Ogromni ljudski
pobune i uživam u svakom danu slobode, pristupu oprostu zločina. Bošnjaci često potencijali poništavaju jedni
u društvu prilično sretnih robova. Znam potežu priču o praštanju i kad onaj koji je
ja da je Sarajlijama i ljudima svuda gdje počinio zločin ne traži da mu se oprosti i druge. Nikada se u historiji
se ratovalo bilo mnogo teže nego nama. kad njegov zločin ne samo da nije kažnjen nije moglo proizvoditi
Ali i to se treba znati: između nas i zli- već je i nagrađen. Niko nema pravo pra- ovoliko vijesti i informacija,
kovaca koji su odavde odlazili da pale i štati zločin, čak i kad svi do jednog budu
ubijaju bila je samo naša koža i naša spre- kažnjeni ubice nevinih, ni tada im zločin nikada ovoliko komunicirati,
mnost da nas ne ušutkaju. Naravno, po- niko nema pravo praštati. Ni kad umru, ali se nikada ovakvom
stojala je i ona druga divna, nepokorena, ne treba zločincima dati mira. Nikada. brzinom nije moglo
antiratna Crna Gora, čiji smo bili dio. To Posebno se ne mogu oprostiti projekti
je naša nagrada – najbolji su ljudi uvijek koji neumitno vode u masovne zločine, proizvoditi i distribuirati
bili oko nas. Problem je što se sada, za- kao što je projekt “Velike Srbije”. Samo ovoliko laži i mržnje”
hvaljujući upravo nesmjenjivosti vlasti, oni Bošnjaci koji su podlegli psihologiji
u Crnoj Gori podlo i opasno laže o ulozi i
učincima crnogorske vlasti. Selektivnom
pamćenju znatan doprinos daju nekadaš-
nji naši suborci koji su kao prebjezi pri-
stali služiti režimu. Bošnjaci su posebni
majstori u samozaboravu. Neki put kad
vidim šta o Ðukanoviću pričaju u Sara-
jevu, kako ga po BiH dočekuju kao mi-
rotvorca, pomislim da su se zbunili, da
su ga zamijenili sa Slavkom Perovićem.
StaV: kažete da ne želite ulogu žrtve.
Mislite li da su se Bošnjaci možda i
“Kada mu premine
duša, pa makar popio
svu pamet svijeta,
napravio čudesna zdanja
i najubojitije oružje,
makar produžio život na
trista godina, čovjek je
nešto najopasnije što
hodi ovom planetom.
Tvorac socijalne džungle,
krvoločnije od bilo koje u
kojoj žive zvijeri”
46 6/10/2016 STAV