Page 43 - STAV broj 160
P. 43
STAJALIŠTA
Apokrifni frazarij
Ono što jeste i ono što nije
RJEČNIK
NAŠIH ŽIVOTA
Ponekad je doista teško iza naučenog govora prepoznati čovjeka.
Piše: Onog koji govori. Vrlo često ne može ni on prepoznati sam sebe. Jer,
Irfan HOROZOVIĆ jezik kojim se izražava nije njegov jezik. Nerijetko i ne poznaje pravo
značenje riječi i sintagmi koje upotrebljava, ali naprosto zna da se tako
Otkako objavljujem tekstove pod govoriti mora i zna što bi to otprilike trebalo značiti. Uočljivo je da se
nazivom Apokrifni frazarij, poku- priličan broj govornika s malo skrupula u tome čak izvrsno snalazi
šavam u njima, između ostalog,
analizirati elemente jednog tipa govornika. Čak i kod onih s kojima on ne Sretan je i naš govornik pred televizorom
govorništva koji se već godinama čini do- bi htio imati ništa zajedničko. u svojoj dnevnoj sobi. Kako će on to samo
minantnim, ako ne i jedinim. Jezik kojim iskoristiti u svom narednom govoru.
se služe njegovi predgovornici i zagovornici Ponekad je doista teško iza naučenog
ne sastoji se od riječi, nego od sintagmi ili govora prepoznati čovjeka. Onog koji go- Množina ih je takvih kao što je on. I svi
fraza. Iza svake od njih stoji bliski ili daleki vori. Vrlo često ne može ni on prepoznati su formulaciju shvatili. I prihvatili. Na svoj
autoritet poznatog mislioca, vođe, narodne sam sebe. Jer, jezik kojim se izražava nije način. Sve dok im ona svima ne pokaže svo-
poslovice, religijskog kodeksa ili dogovorene njegov jezik. Nerijetko i ne poznaje pravo je jedino – ironijsko lice.
međunarodne formulacije. Zanimljivim mi značenje riječi i sintagmi koje upotrebljava,
se činilo u tom kontekstu kako se izvorna ali naprosto zna da se tako govoriti mora i Ništa zato, jezik je bogatiji, a rješenje je
značenja misli, dosjetki – mijenjaju, čak se zna što bi to otprilike trebalo značiti. Uoč- u novoj, spasonosnoj frazi.
pretvaraju u svoju suprotnost. ljivo je da se priličan broj govornika s malo
skrupula u tome čak izvrsno snalazi. Koliko ih je što se služe homerskim je-
Jezik se doista svakodnevno mijenja. zikom iako za Homera možda nikad nisu
Koliko smo samo puta bili impresio- Taj jezik, ponekad arhaiziran kad je riječ čuli. Jabuku razdora ipak svi dobro pozna-
nirani dok smo slušali nekog vještog go- o domaćem iskustvu i prepun prevedenica ju, pojeli su je uostalom toliko puta. Budi-
vornika kako izlaže svoje misli i znanje. više ili manje uspješnih, kad je riječ o ne- mo iskreni: i Homer je pjevao tek o onome
Bili smo fascinirani njegovom rječitošću kom svjetskom pogledu ili pitanju, prepla- što je čuo. Današnji homeri manje se bave
i uvjerenjem, osobito oni među nama koji vio je medije i potisnuo nas do samog ruba jabukama, ali zato vrlo precizno znaju šta
teško iskazuju svoju misao riječima, ko- intime. Ponekad se osjećamo kao da ćemo je to demografska razmjena ili zona sigurno-
jima je teško napisati pismo čak i onima biti prognani iz maternjeg jezika. Ne budi- sti, naprimjer.
koje vole. Možda zato što previše štuju ri- mo zato pretjerano strogi kad je riječ o go-
ječi? Možda zato što svjesno ili nesvjesno vorniku kojeg smo spominjali. Poslušamo Ipak, čovjek u govorniku ponekad uz-
vjeruju da je riječ isto što i čin? Naš vješti li ga malo bolje, otkrit ćemo iza njegovih drhti. Nije baš posve siguran da zna.
govornik nema tih problema. Čini se da ni- sjajnih i zvučnih riječi običnu ljudsku tje-
šta ne može narušiti slapove njegovih riječi skobu. Pokušajmo ga zamisliti kako razgo- Zato su tu oni drugi od kojih je učio
kojima nas zapljuskuje. Onaj koji poznaje vara sa svojom majkom ili djecom. govoriti.
cjelinu uvijek može odgovoriti i na pitanje
o svakom njenom dijelu. A on, govornik Svako je od nas u vlastitom jeziku naj- Oni od kojih je uzeo neke riječi.
kojem se divimo, nesumnjivo poznaje cje- manje dvojezičan. Nikad se nije usudio zapitati za njiho-
linu i istinu. On ih govori jer su sadržane vo istinsko značenje, jer bi razotkrio svoju
u jeziku kojim govori. Takav je rječnik naše sudbine koji nas nesigurnost i neznanje.
Međutim, kad bismo ga bolje poznavali sve više okružuje i gotovo ironijski dodi- A možda doveo u neprijatnu situaciju i
(ili kad bismo bolje poznavali jezik), možda ruje. Sve što bismo željeli reći, ili kriknuti onoga kojem postavlja pitanje.
bismo se iznenadili. Možda je on neko po- čak, prevedeno na taj jezik djeluje otužno i Kakav zavrzlamski labirint.
sve drugi? Možda se preobražava u trenutku vraća nam se kao robotizirani, sarkastički Zato je najbolje ne pitati.
kad počinje govoriti? I doista i sam počinje lijek univerzalnih sintagmi. Nego samo govoriti.
vjerovati u ono što govori, iako u potpunosti Govoriti.
nije svjestan svega što je rekao. Jer, svaka je Možda zato nikad neće iščeznuti malo- Govoriti.
fraza prešla dugi put prije nego što je stigla brojni, ali uporni poklonici Poezije. Govoriti.
do njega. I stanovala je kod mnogih drugih
Svaki dan Svjetski Sastanci Na Vrhu, P. S.
Sporazumi Koji Zaustavljaju Rat i Dogo-
vori Što Budući Život Znače izbace neku Pišite zato pisma onima koje poznaje-
novu, opčaravajući sintagmu. Sudbinsku. te i koje volite. Pišite im svojim riječima,
Tajanstvenu. Moćnu. Ništa iza nje više jer jedino one mogu iskazati ono što mi-
neće biti isto. slite i osjećate, ono što jeste. Pismo koje
je svjesno sebe otvara prostor i za post
I svijet se vraća s olakšanjem u okrilje scriptum. n
jezika za kojeg se čini da ga svi razumiju.
STAV 29/3/2018 43
