Page 64 - STAV broj 402

DRUŠTVO

su nahrtali na zaptije koje angažira novi
valija Mehmed Asim-paša, a da ih oni ne
bi ni zamijetili. Tako bi i po sarajevskim
kahvama, mejhanama i hanovima, niko
ih više nije pominjao i svi se sada baviše
pravoslavnim tornjem i podržavaše Hadži
Loju, ili bijahu protiv njega, nazivajući
ga vječitom prznicom, ili se iščuđavajući
tome da je valija, pored zaptija, angažirao
sad i vojsku da stražari i brani pravoslavni
hram od nasrtaja Lojinih pristaša. I samo
se, kazivhu, mudrošću novog valije, stvar
završi a da nije prolivena krv. On postu-
pi lukavo i mudro. Znao je da će na sebe
dići bijes cijelog grada ako uhapsi Hadži
Loju, ali isto tako je znao da je Hadži Lojo
jedan od onih ljudi kojima treba pažnja i
osjećaj važnosti, te ga, pomirljivim tonom
i nagovorom, skoli da se prihvati da bude
imam u žandarmeriji i tako ga prebaci na
svoju stranu, a njegove pristaše se razi-
njihovog Šerif Osman-pašu. I taj ga je zapad, a da švrake počnu podmetati jaja đoše smrznuti, a neki dopadoše i hapsa.
Šćulepnikov obijedio kod sultana da je po tuđim gnijezdima.
pokupovao svu imovinu koju je država I odjednom, kako to često u Sarajevu IZGRADNJA OBJEKATA
oduzela od Husein-bega Gradaščevića biva, narod se okani žena u crnim habiti- I kada su se Sarajlije skoro pomirile
kada ga protjera u Istanbul i da se tako ma i sasvim ih zaboravi. Te zime iz gustih da svakodnevno gledaju kako grupe dje-
obogatio. I bez prestanka i mira, vezli bi sarajevskih snjegova iskoči priča kako je vojčica, katoličkih, odlaze na nauk kod
Šćulepnikovi špijuni po Sarajevu kako toranj Saborne crkve nadvisio alem mu- onih žena pod habitima, te zaključiše da
Šerif Osman-paša Konakom, i Hastha- nare Gazi Husrev-begove džamije i pred od njih niti će imati koristi niti štete, dođe
nom, i Hanom, i svim tim građevinama pravoslavni Božić naraste tolika da s čaršij- do njih vijest koja ih opet, još strastvenije,
samo zamazuje oči narodu da se, jadan, skih sijela izbaci sve ostale priče. Na čelo baci u oganj nagađanja, sumnji i strahova.
ne dosjeti otkud mu bogatstvo i zbog nezadovoljnika koji tvrđaše da je toranj Nju donesoše vlasnici zemljišnih parcela
toga glumi velikog zaljubljenika u Bo- viši od munare stavi se Salih Vilajetović, na desnoj strani Miljacke koje graniče s
snu i, ko-biva, moli Portu da ga zadrži sa svoje debljine poznatiji kao Hadži Lojo, Latinskom mahalom i zemljištem crkve-
ovdje barem još koju godinu. I ne umiri “čovjek čiji je nemiran i pustolovan duh nim. Oni ozbiljno govorahu da je fra Grga
se taj Šćulepnikov sve dok ne pogleda vlastima bio dobro poznat”, kako ga u Martić dolazio kod njih i raspitivao se o
u leđa Šerif Osman-pašu, spram kojeg svojim zapisima opisuje Švicarac Jozef njihovim njivama kao onaj ko je voljan
nasljednici njegovi bijahu samo blijede Kečet, lični liječnik Omer-paše Latasa i da ih kupi, a oni mu govoriše: Jah, Grga,
kopije vlasti, i taj Safvet-paša, i taj Ar- bibliograf Šerif Osman-paše Topala, koji mani se ćorava posla, otkud tebi tolike pare,
naut Mehmed Akif-paša i ovaj sadašnji, ostade u Sarajevu i nakon njih pa služ- i govoriše mu tako i odvraćaše ga sve dok
Mehmed Asim-paša, koji odbi posjeti- bovaše kao tumač za njemački jezik kod neko, a možda i sam fra Grga Martić, ne
ti novog njemačkog konzula i iza kojeg njihovih nasljednika. proturi do njih vijest da je od generalnog
odmah dođoše te čudne žene i načiniše Hadži Lojo sakupi svoje pristaše i austrijskog konzula, onog Todorovića,
pometnju po cijelom šeheru. na snijegu i mrazu izađoše oni, opkoliše kojem nikako ime da zapamtimo, dobio
Ti govornici među sarajevskim ugled- gradilište i zatražiše da se toranj sruši. 2.500 dukata. I eno ga, govorahu dalje,
nicima, kojima priča o sedam žena u ha- Kazivalo se da su žene u crnim habiti- hoće da kupuje zemlju i da gradi crkvu i
bitima posluži da među prijatelje prostru ma znale proći prtinom pored ljudi koji samostan i školu i “naki” biskupski stan
svoje bojazni i strepnje, vezli bi tako do i sve za one žene u crnim habitima zao-
ponoći, i još, poredeći ih sa švrakama, jer grnute bijelim maramama i bijelim po-
zato su crne i bijele, i cilj im je da iz gni- Na kraju fra Grga Martić dbradcima – fratri ih između sebe zovu
jezda izbace pravo jaje, a podmetnu svoje pokupova sve zemljište na “Bijelim sestrama”, i još se o njima priča
– mućak. I još bi razastirali svoje strahove da su nadahnute nekim francuskim sve-
samo da ih neki odvažni slušatelj ne opo- desnoj strani niže Latinske cem čije se tijelo ni nakon stotina godina
mene da su žene one došle sa zapada, da ćuprije, čak i od onih nije raspalo pa su od njega dobile takve
su smještene u katoličku kuću, da su vjen- čari da im nikakva truhlež, ni bolest, ni
čane s Isuhristom, da Rus s njima nema koji su se lično Hadži Loji sihr, ni čarka, nikakvo bajenje ne mogu
veze, da jaja u tuđa gnijezda podmeću zaklinjali da nema tih para im ništa i svaka morija bježi od njih, i su-
kukavice, a ne švrake i da ih ima više od šica, i kuga, i obična i mubarećija, i sve,
sedam, samo izviru, odasvud, kao mišice za koje će popustiti i prodati a sa smrću sastavljaju nevoljnike koji se
iz truhle slame. Tek tad bi prekidali, za- očevinu da se na njoj uzdiže raspadaju u bolovima, a Azrail ih upor-
mišljeno gledali u dim kojeg bi ispuštali no zaobilazi, čim im dlanom svojim čelo
iz čibuka i, kao tek rasanjeni, šaputali, kršćanska bogomalja i da po oznojeno dodirnu.
kao za sebe, jah, i može biti, i opet može njoj čaraju nekakve žene u I priča se obistini. Na kraju fra Grga
biti, sve, na ovom Božijem dunjaluku, pa Martić pokupova sve zemljište na desnoj
može biti i to da se Rusija prometne na crnim habitima. strani niže Latinske ćuprije, čak i od onih

64 18/11/2022 STAV