Page 42 - STAV broj 304-305

Dr. sc. Adnan Jahić, historičar
OZBILJNO BAVLJENJE HISTORIJSKOM NAUKOM U BIH
UGLAVNOM JE STVAR ENTUZIJAZMA POJEDINCA

Mnoga su pitanja bošnjačke historije još uvijek nedovoljno istražena. Kada je riječ o novijoj
historiji, još uvijek ne postoje zaokružene studije niti o jednoj muslimanskoj političkoj
organizaciji za vrijeme austrougarske uprave, nema monografija o značajnim ličnostima
političkog, društvenog i vjerskog života Bošnjaka kao što su Šerif Arnautović, Sakib ef.
Korkut, dr. Hamdija Karamehmedović i Salim ef. Muftić. Mislim da je današnja generacija
bosanskohercegovačkih historičara načinila značajne iskorake u brojnim pitanjima, ali da to
nije dovoljno za stvaranje cjelovite i utemeljene slike o historiji Bosne i Hercegovine, imajući
u vidu njenu složenost i slojevitost te brojne faktore koji su utjecali na njen sadržaj i dinamiku.
Stav, broj 10, 14. 5. 2015.

Prof. dr. Ferid Muhić, filozof i književnik
BOSNA JE PARADIGMA EVROPE
Bosna nije podijeljena nekom linijom fronta na Orijent i Okcident, već je ona upravo paradigma
Evrope. Evropa je nastala kao amalgam, kao legura interakcije judeokršćanskih i islamskih
utjecaja, doduše, često kroz konflikte, ali uvijek u interkciji. A Bosna je jedina evropska zemlja
koja je sačuvala tu interakciju u njenoj najljepšoj formi, kroz suživot i koegzistenciju različitih
elemenata koje nam danas nameću kao međusobno isključive. Bosna je primjer da to nije
tačno. U tom smislu, Sarajevo je paradigma Evrope, centar centra, ono je oko pozitivnog
ciklona, oko koje je ostalo smireno uprkos historijskim iskušenjima. Zbog toga je Sarajevo
jedino mjesto u Evropi u kojem su crkve, džamije i sinagoge udaljene stotinjak metara jedne
od drugih.
Stav, broj 12, 28. 5. 2015.

Prof. dr. Svein Mønnesland, slavist

BOSANSKI JEZIK ĆE OPSTATI
Rat je u Bosni zapravo ono što je moj život usmjerilo prema ovoj zemlji. Tragični događaji i
sudbine, upoznavanje i sklapanje prijateljstava s izbjeglicama koji su u Norvešku dolazili iz
Bosne početkom devedesetih obilježili su i usmjerili moj naučni put. Ja se ne bojim za sudbinu
“malih” jezika. I u mojoj zemlji neki smatraju da će norveški nestati zbog engleskog utjecaja.
Ja vjerujem suprotno, da će i norveški i bosanski preživjeti još mnogo stoljeća. Ne mislim da
su u krizi. Primiti u leksiku nove riječi jeste obogaćenje, ne prijetnja malim jezicima. Vjerujem
da će bosanski i naši drugi mali jezici u Evropi opstati.
Stav, broj 13, 4. 6. 2015.

Prof. dr. Ivo Pranjković, lingvist
MOŽE LI HRVAT IMATI, A BOŠNJAK NEMATI JEZIK?

Zašto bih ja ili bilo koji Hrvat ili Srbin imali jezik, a Bošnjaci ne bi. Na to se nema šta reći.
To je sa znanstvenoga stanovišta jezik kao što su i hrvatski ili srpski, ali tu treba biti pažljiv.
Nama zamjeraju da smo neodlučni kad kažemo i jedno i drugo, i jedan je i nije jedan, ali
tako jest. To je isti jezični materijal, to je čak isto štokavsko narječje koje služi kao osnovica
za sve standardne varijetete, ali je isto tako očita činjenica da se u procesu standardizacije
razlikuje i srpski od hrvatskog i hrvatski od bosanskog i bosanski od crnogorskog. U čemu
se razlikuju, gdje su te razlike, što one znače i na kojoj se razini pojavljuju – to je irelevantno.
Razlike postoje i mi imamo pravo i dužnost smatrati ove jezike posebnim standardnim jezicima.
Stav, broj 14, 11. 6. 2015.

42 31/12/2020 STAV