Page 45 - STAV broj 304-305

Darko Rundek, muzičar
U BOSNI IMA VELIKI POTENCIJA VITALNOSTI I INTELIGENCIJE
Ima nešto što mi je u bosanskom humoru i u odnosu među ljudima privlačno i u odnosu prema
sudbini, nečega što ja prepoznajem kao mjesto susreta Istoka i Zapada, nečega istočnog
što prepoznajem kao meni blisko. U svakom slučaju, ima nešto što mi je ovdje vibrantno.
Stvarno je užasavajuće što se ovdje dogodilo, a, s obzirom na ljude koje ovdje znam i srećem
i od kojih nitko nije bio radikaliziran u smislu sukobljavanja, to je stvarno za plakanje. Mislim
da ovdje postoji jedan veliki potencijal vitalnosti i inteligencije koji očito funkcioniraju kada
netko ode iz Bosne. Ljudi iz Bosne napravili su vani karijere i svoje kvalitete pokazali, one
su bile prepoznate i vrednovane. Kada su tu svi zajedno, na neku se čudnu foru sve nekako
samo u sebe proždire. To je žalosno.
Stav, broj 24, 20. 8. 2015.

Prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, historičar književnosti
NE ZANIMA NAS ŠTA O BOSANSKOM JEZIKU MISLI SANU

Nas ne zanima šta o “činjenici bosanski jezik” misli cijela SANU, a kamoli taj njezin odbor.
Naši naučnici rade na izučavanju bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, naročito u Bosni i
Hercegovini, kao strukturi itd., a ne kao ideološkom fenomenu. A oni koji se bave uzaludnostima
niti nas zanimaju, niti uzbuđuju. Znamo mi da će doći generacije srpskih naučnika pa i budućih
članova SANU-a koji će činjenice proučavati i davati im značaj, a ne prešućivati ih i sakrivati.
Dakako da je jedna od tih činjenica i bosanski jezik. Sa sadašnjima, koji izmišljaju i stvaraju
neprijatelje, nema smisla polemizirati ili otvarati diskusiju. Aksiom je aksiom, teorema je
teorema. Uvjeren sam da srpski narod nema većeg neprijatelja od sebe samog. Zaista! Daj
Bože da se što prije riješi svojih zabluda, da prizna činjenice i s njima se suoči. Svima bi nam,
vjerujemo, bilo lakše, a njima svakako!
Stav, broj 25, 27. 8. 2015.
Prof. dr. Dževad Jahić, lingvist
JEZIČKA UKRŠTANJA NEGIRAJU BOSNU

Problem je što se ove tri jezičke norme u našoj zemlji miješaju i potiskuju jedna drugu. Novinar
od ovog svega uzima ono što mu odgovara, jer ne zna ove jezičke standarde. Naša bošnjačka
neznanja u temelju su ovoga o čemu govorimo. Veliki broj Bošnjaka ima nostalgičan odnos
prema srpskohrvatskom jeziku, zastupaju nešto što pripada prošlosti. Na prostoru BiH više
ne može doći do tzv. ukrštanja varijanata. Sada bi bilo u pitanju ukrštanje jezika. Svaki jezički
kompromis na ovome prostoru znači negiranje i potiranje Bosne i Hercegovine. Naš to čovjek
ne zna, u glavi mu se nostalgično vrti srpskohrvatski, misleći da ovim čuva nekakvo jedinstvo.
Čak misli da razbija to jedinstvo ako prizna vlastiti kulturno-historijski jezik, a nameće mu se
i teza da se, ako prizna svoj jezik, time on zatvara. Zamislite dokle seže to naše neznanje?!
Ponavljam, svaka jezička ukrštanja negiraju Bosnu!
Stav, broj 26, 3. 9. 2015.

Prof. dr. Fehim Nametak, osmanist
TURKOFOBIJA JE SLIČNO KAO I ISLAMOFOBIJA
To da Turska želi ovdje imati prijatelje i s njima razvijati dobrosusjedske odnose, razvijenu
ekonomsku i kulturnu suradnju sasvim je logično. To žele i Francuska, Njemačka, Britanija,
pogotovo Sjedinjene Američke Države, Rusija... Svi žele imati svoj utjecaj i nastoje ga preko
nekoga ostvariti. Šta reći za utjecaj Rusije na polovini teritorije i dio stanovnika Bosne i
Hercegovine? Veću opasnost vidim od ruske propagande, nego od te navodne opasnosti od
obnove Osmanskog carstva. Turkofobija je slično kao i islamofobija, kao i sve druge fobije,
neracionalna i nemoguće ju je opravdati na bilo kakav racionalan način. Predsjednik jedne
stranke kaže da mi ovdje nećemo tursku kaldrmu, već hoćemo evropske autoputeve. Kao
da mu neko nudi tursku kaldrmu.
Stav, broj 29, 23. 9. 2015.

STAV 31/12/2020 45