Page 72 - STAV broj 321

DRUŠTVO

Drugi perzijski historičar, Džuzdžani, tvrdi u sjeni takvih pokolja. Istinski horor! Niko da mu počupaju. Kult koji je mogao ubiti
da je u Heratu umrlo 2.400.000 ljudi. Ovi nije pričao takve priče o Seldžucima ili bilo koga naišao je na vojsku koja je mo-
brojevi mogli bi se učiniti pretjeranim jer, nekim ranijim Turcima. Niko nije pričao gla ubiti svakoga. Dok se kretao ka zapa-
prema onome što znamo, ni Herat ni Niša- slične priče o Perzijancima, Kinezima, čak du, Hulagu je odvojio malo vremena da se
pur nisu mogli imati ni približno ovoliko ni Krstašima. Mongolska najezda bila je sruči poput oluje na Alamut. Ondje je ura-
stanovnika tih 1220-ih. katastrofa drugačijih razmjera. dio asasinima ono što su Mongoli uradili
Ipak, to ne znači da u tim gradovima i što će uraditi mnogim drugima: uništio
nije bilo toliko ljudi u trenutku mongol- UNIŠTAVANJE BAGDADA ih je fizički; razorio je njihovo uporište;
skog napada nakon kojeg, prema opisima, Džingis nije živio toliko da predvodi uništio je njihove zapise, biblioteku i dje-
nije ostala živa čak ni ptica pod horasan- sva uništenja koja su donijeli Mongoli. la – tog momenta opasnost asasina nesta-
skim nebom. Naime, kada su se Mongoli Umro je 1227. godine, a poslije njegove la je. Čim je istrijebio asasine, Hulagu je
obrušili sa sjevera na islamski svijet, narod smrti carstvo su među sobom podijelili krenuo na Bagdad.
je masovno bježao od njihovog zuluma, pa njegovi sinovi i unuci, nastavivši pusto- Ondje je poslao prijeteće pismo posljed-
je otud moguće da se u Heratu i Nišapuru šenje i holokaust. Središte muslimanskog njem abasijskom halifi, u kojem, prema
doista našlo toliko stanovništva. Mongoli su svijeta palo je u ruke Džingisovog unuka historičaru Rešiduddinu Fazlullahu, kaže:
spaljivali polja, uništavali ljetinu, ostavljali Hulagu-kana, a pošto sva ta teritorija nije “Prošlost je završena. Sruši svoje bedeme,
seljake bez onog od čega su živjeli i širili bila osvojena, Hulagu je nastavio ondje popuni svoje hendeke, predaj kraljevinu
priče o svojoj ubilačkoj furiji kao strategiju gdje je njegov djed stao. svom sinu i dođi k nama... Ako ne poslu-
ratovanja. Htjeli su da vijesti o njihovim Ima neobična fusnota uz priču o mon- šaš naš savjet... spremi se. Kad povedem
djelima i strah od njih brzo i daleko odu, golskom pustošenju iz 1256, kada je Hulagu svoje razjarene vojske na Bagdad, da se
tako da gradovi koje bi sljedeće napali nisu prolazio kroz Perziju. Neki muslimanski sakriješ na nebo ili pod zemlju, naći ću
pružali nikakav otpor. pravnik, koji je živio blizu Alamuta, požalio te. Neću ostaviti živog stvora u tvom car-
“Napali su jedan grad u sjevernom Af- se mongolskom kanu što stvu i zapalit ću tvoj
ganistanu koji se zvao – pa, čak ne znam ni stalno mora nositi oklop grad i tvoju zemlju.
kako se prvobitno zvao. Danas se zove Sari ispod odjeće, iz straha od Ako želiš da se
Golgola – ‘Grad vrisaka’, a sve što ondje asasina čija je tvrđava u
danas možete vidjeti jeste hrpa šljunka, blizini. Nešto kasnije, dva
blata i kamenja. Dakle, sasvim je mogu- fedajina (samou bilačka asa-
će da je u vrijeme kada bi Mongoli napali sinska agenta), preru-
neki veliki grad, kao što je Herat, taj grad šena u derviše, poku-
bio prepun izbjeglica s područja stotina- šala su ubiti Hulagua
ma kilometara unaokolo. Možda u vrije- – i nisu uspjeli. Mogli
me kada bi ovi gradovi konačno pali, to i su pokušati i bradu
nije bilo samo njihovo stanovništvo, nego
stanovništvo cijele regije koja je nestala”,
objašnjava Ansary.
Niko ne zna koliko je ljudi ubijeno. Si-
gurno niko nije išao na bojna polja i bro-
jao mrtve. Međutim, ako ove brojevi i nisu
pravi statistički podaci, one služe kao trag,
one iskazuju osjećanje onih koji su živjeli

72 30/4/2021 STAV