Page 73 - STAV broj 439

BOŠNJACI KAO “JUGOSLAVEN NEOPREDIJELJEN”

ez obzira na komunističku denacio- svega odnosilo na Muslimane, uvedena je
Bnalizatorsku politiku prema Bošnjaci- nova statistička kategorija „Jugoslaven
ma, iskazivanu nametanjem nacionalnog neopredijeljen“. Takvih je neopredijelje-
opredjeljivanja, oni su uvijek, kada im je nih Jugoslavena, tj. Bošnjaka izbrojano
za to bila pružena mogućnost i na način 998.697 (BiH – 891.800). Kada je 1961.
na koji im je to bilo dopušteno, jasno i u prvi put uvedena statistička odrednica
ogromnoj većini izražavali svoju etničku „Musliman u etničkom smislu“, takvih je
i kulturnu posebnost. bilo 972.960 (BiH 842.248). Istovremeno
Prilikom prvih poslijeratnih popisa se 1961. u BiH 265.731 Musliman izjasnio
stanovništva u Jugoslaviji Bošnjaci su kao „Jugoslaven – nacionalno neopredi-
imali mogućnost da se opredijele kao jeljen“, što je bilo 84 posto svih onih koji
pripadnici neke druge nacije (Srbi, Hr- su se u cijeloj Jugoslaviji (317.125) izja-
vati i sl.) ili da ostanu „neopredijeljeni“. snili na ovaj način.
U Jugoslaviji je 1948. bilo 810.126 (BiH No, u svakodnevnoj se političkoj praksi
– 778.403) nacionalno „neopredijeljenih“ osobenost Bošnjaka ipak uzimala u obzir,
Bošnjaka, dok je istovremeno više od pe- primijetio je prof. dr. Mustafa Imamović, razvitka Bošnjaka. To je bila posljedica
tine (22%) ove populacije „opredijeljeno“ posebno u raznim predstavničko-poli- činjenice da su vladajuće snage takvo po-
bilo vlastitom voljom administrativno za tičkim tijelima, mada proporcionalno ni vijesno stanje poslije 1945. tumačile tako
Crnogorce, Srbe, Hrvate itd. približno njihovom udjelu u ukupnom da ne povrijede određene nacionalne, u
Pri popisu stanovništva 1953. za sva stanovništvu. Istovremeno je praktično prvom redu srpske, odnosno nacionali-
lica jugoslavenskoga porijekla, „koja nisu bilo onemogućeno sistematično prouča- stičke interese prisutne u BiH i oko nje
bliže nacionalno opredeljena“, što se prije vanje povijesti, književnoga i kulturnog još od prve polovine 19. vijeka.

KAKO SE KALIO BOŠNJAČKI NACIONALNI ČELIK

vrijeme komunizma u području nacional- cjelina. U uvodu druge knjige „Historije naroda
U nog pitanja, vjere i kulture – poduzet je či- Jugoslavije“ (Zagreb-Beograd, 1959/60) sintetič-
tav niz napada protiv bošnjačkoga naroda: ne- ki je analiziran utjecaj osmanskih osvajanja na
posredno poslije Drugog svjetskog rata održano etnička kretanja u južnoslavenskim zemljama,
je više namještenih sudskih procesa bošnjačkim uz konstataciju da je proces jačanja etničkoga
književnicima i intelektualcima (A. Nametak, A. jedinstva Srba, Hrvata, Crnogoraca i Bošnjaka
Muradbegović i dr.); provedeno je 1947. suđe- narušavala njihova podjela na tri vjere i tri dr-
nje članovima nekadašnjega Odbora narodnog žave u kojima su ti narodi imali različit položaj.
spasa; tokom 1949. održano je prvo veliko suđe- Tako su na feudalnoj osnovi oblikovane razlike
nje „Mladim muslimanima“ (drugo je održano između Srba, Hrvata i Bošnjaka, koje tokom
1983); kada je 1968. objavljena knjiga „Muslimani XVIII st. jasno dolaze do izražaja.
srpskohrvatskog jezika“, njezin autor Salim Će- Početkom šezdesetih godina, u uvjetima sa-
rić napadnut je s namjerom njegovog potpunog moupravnoga organiziranja, dozrijeva postepeno
političkog onemogućavanja jer je pritom bio je- unutar dijela Saveza komunista, posebno u BiH,
dan od inicijatora priznavanja tada muslimanske saznanje da je teza o nacionalnom opredjeljivanju
nacionalnosti; istu sudbinu doživio je književni Bošnjaka u biti zaostatak nacionalističkog gledanja
kritičar i esejist Midhat Begić usljed spomena na ovaj narod, te da nema nikakve naučne osnove.
muslimanske književnosti na simpoziju koji je Na neodrživost i besmislenost politike nacional-
organizirala izdavačka kuća „Svjetlost“ 1971, kao što je Alija Isa- noga opredjeljivanja Bošnjaka u dva maha jasno je upozorio i Josip
ković 1972. bio izložen političkim napadima nakon objavljivanja Broz Tito, prvi put na II plenumu CK SKJ, u novembru 1959. a
izbora iz muslimanske književnosti „Biserje“. drugi put na VII kongresu Saveza omladine Jugoslavije, u januaru
U međuvremenu su Atif Purivatra i Kasim Suljević bili žrtve 1963. Što je sve prouzrokovalo insistiranje na nacionalnom opredje-
šovinističkih političkih nasrtaja povodom njihova zauzimanja oko ljivanju Bošnjaka, koje su se slabosti i posljedice s tim u vezi javlja-
popisa stanovništva 1971, odnosno isticanja nacionalnog imena le u radu Saveza komunista, kritički je analizirano na VI plenumu
„Musliman“; Meša Selimović je 1973. ispraćen u Beograd uz niz CK SKBiH u martu 1963, a zatim na IV kongresu SKBiH 1965.
političkih prijetnji; u toku cijelog ovog razdoblja Islamska zajed- Tom prilikom odbačena su kao naučno neosnovana i politički
nica bila je na udaru politike, tako što su mnogi istaknutiji pri- štetna shvatanja o potrebi nacionalnoga opredjeljivanja Bošnja-
padnici uleme jednostavno tretirani kao obični prestupnici; 1982. ka. To je izraženo u Ustavu SRBiH iz 1963. te u saveznom Usta-
godine pokrenuta je višegodišnja politička hajka na istraživače vu odredbom o izmjeni grba SFRJ, kojemu je dodata šesta baklja
historije muslimanske književnosti, što se produžilo besprimjer- kao simbol Republike Bosne i Hercegovine i bošnjačkoga naroda
nim političkim klevetanjima istaknutih muslimanskih intelektu- kao jednog od šest jugoslavenskih naroda. Sve dileme u pogledu
alaca za navodni panislamizam i fundamentalizam. nacionalnosti Bošnjaka odlučno su odbačene na XVII sjednici
No, na prijelomu pedesetih i šezdesetih godina počelo se u CK SKBiH u februaru 1968, u čijim se zaključcima izričito kaže
naučnim i političkim krugovima probijati i postepeno prihvata- da i historija i „današnja socijalistička praksa“ potvrđuju da su
ti shvatanje da su Bošnjaci posebna etnička, odnosno narodna Bošnjaci (tada Muslimani) „poseban narod“.

STAV 4/8/2023 73