Page 62 - STAV broj 176

DRUŠTVO

stoga što su se zgrade, u kojima su bile, u je naglasio kako su javne česme višesto- VIŠE OD HILJADU VRELA
izvjesno doba zatvarale pa te česme nisu ljetni simbol grada Sarajeva i da su se s
bile pučanstvu pristupačne puna 24 sata. njima generacije rađale i odrastale. “Na Poznato je da voda u islamu označava
Da li navedeni broj javnih česama odgo- ovaj način, mi smo sistemski riješili jedan znanje i mudrost. Sead Šemsović, profesor
vara faktičnom stanju, ne mogu jamčiti, gorući problem i očuvali tradiciju duboko usmene književnosti na Filozofskom fakul-
jer je vrlo lako da mi je koja i umakla”, ukorijenjenu u život Sarajeva i Sarajlija. tetu u Sarajevu, citirajući ajet iz Kur’ana
piše Kreševljaković. Brojne sarajevske česme su vakufi, javno “Allah šalje vjetrove koji pokreću oblake, a
dobro koje mi imamo obavezu zbog bu- Mi ih onda u mrtve predjele upravljamo i
Česme su zidane u zidu dvorišta ili dućnosti čuvati i održavati. Nakon što je njima zemlju oživljavamo” (35:9), ukazuje
džamija, kao i u podzidu ulica ili u međi Grad Sarajevo preuzeo nadležnost nad na to da “taj ajet, osim onog očiglednog,
brijega. Kreševljaković pojašnjava da su upravljanjem, održavanjem i plaćanjem kazuje kako Allah daje stvarno ili božan-
skoro bez izuzetka bile u blizini džami- računa za isporuku vode s javnih česmi i sko znanje čovjeku na način što vjetrom
je ili pekare, ili blizu i džamije i pekare. nužnika u mjesecu februaru, danas su če- – Svojom snagom (kuvvetom) – pokreće
“Česme su uvijek bile građene od kame- sme ponovo u funkciji”, naglašava Skaka. oblake – neke poteškoće u našim životi-
na. U tu svrhu rabio se kamen tesanik, ma – što će, budemo li Mu i tada pokorni,
tj. kamen sa svih strana otesan ili kamen
otesan samo s lica kao u kakvom zidu. (...)
Krov je u češmama ravan ili na samar ili
uzdignut na sve četiri strane kao na kući.
U nekih se završavao glavicom poput ni-
šana (Svrakina češma, Čobanija). Češme
u zidu nisu bile skoro nikad bez drvenog
krova iznad korita. Ti su krovovi građeni
zato da štite od kiše ili snijega one koji su
dolazili točiti vodu, a još više one koji bi
pred češmom ispirali rublje. Uz neke je
češme bila i klupa da se na nju može spu-
stiti koji dio odjeće dok se uzme abdest
ili da hamal ostavi teret dok se za ljetne
žege napije i umije. Takav krov i klupa
vidi se i danas na češmi zvanoj Džamiji-
ca u Požeginoj ulici”, navodi Kreševlja-
ković, te objašnjava da se, ako česma ima
tarih o gradnji, on najčešće nalazi iznad
same česme. “Veliki broj česama imao je
i korito, a većina česama imalo je lulu od
željeza ili mjedi i iz njih je voda stalno
tekla. Neke od njih su imale dvije, tri ili
čak i više ovih lula pa su se zvale čifte-
-česme, učlije ili saručesme.”

Danas se ne može sa sigurnošću ka-
zati koliko ima javnih česama u Sarajevu
koje su u upotrebi. Međutim, o onima s
kojih i dalje teče voda preuzeo je brigu
Grad Sarajevo na čelu s gradonačelnikom
Abdulahom Skakom. Ovim povodom, on

Česma pored Arebi Atik džamije (Arapova u Požeginoj ulici), sada Česma pored Arebi Atik džamije (Arapova u Požeginoj ulici), nekada

62 19/7/2018 STAV