Page 71 - STAV broj 196
P. 71
Isječak iz “Sarajevskog nekrologija” Alije Nametka
“ŠVABO JE DEVERAO SA
SVAKAKVIM MAHLUKOM”
Posebno sam zahvalan Reisul-ulema Azapagić i članovi Ulema medžlisa razišli se na ljetovanje, i nikoga nema u
gospodinu Valerijanu Ulema-medžlisu. Jednoga dana došao baron Kučera, pa nikoga nema u kancelarijama.
Žuji, poznatom histori- Pođe u dvorište Careve džamije, a tu podvornik Ulema-medžlisa zapregao rukave i uzi-
čaru, koji nije štedio vre- ma abdest na česmi. I ovakav se, otprilike, poveo razgovor:
mena niti truda da danas Nema presvijetlog reis efendije?
imamo ovu veoma vrijednu Nema, otišao u Posavinu.
knjigu o našoj zajedničkoj A Ahmed efendija Dizdar?
historiji”, istakao je Pammer. Otišao u Mostar, u lopindže.
Žujo je prije desetak mje- A drugi članovi?
seci u kratkom razgovoru s ambasadorom Sve se razišlo.
Pammerom pripomenuo Hugu von Kuts- Kučera izvadi vizit-kartu i htjede je dati podvorniku.
chera i njegovu zanimljivu biografiju. Evo, pa predaj gospodi kad dođu!
“Dogovorili smo se da na temelju Podvornik, u koga su bile mokre ruke, naišareti Kučeri silah i kratko će mu:
građe koju sam imao uobličim njegovu Metni-der mi ovdje!
kratku biografiju i da se osvrnem na nje- Kad je ovo Fehim efendija pričao Hamdiji, Hamdija će mu reći:
gov rad. Naravno da je Hugo Kutschera Eto vidiš s kakvim je halkom Švabo deverao, i opet nas nisu htjeli pustiti.
kao građanski doglavnik i kao premijer u
Bosni, prvorazredna figura, zapravo, re- ekspert. Naša ovdašnja ulema bi se snebi- nacionalističkih utjecaja. Tražio je da
alizirao kraljev program u Bosni i bio je vala kada bi on počeo tumačiti određena Bosanci budu slobodni, i jedni i drugi
neobično vješt. Znao je uspješno komu- pitanja. Dakako da je sa sredinom u kojoj i treći, da misle svojom glavom kako ne
nicirati sa svima. Međutim, ni kao takav, je radio, pogotovo bošnjačkom, pomalo bi bili puki trabanti stranih sila koje ih
visokorangirani činovnik i političar ne bi koketirao i u tome je bio izuzetno vješt, privlače”, objašnjava Babić.
me zanimao. Zanimao me kao istraživač i ali valjda je sve to spadalo u opis njego- Babić se osvrnuo i na Kutscherovu kul-
naučnik, kao čovjek koji je napisao prvu ve diplomatske misije”, pojašnjava Žujo. turnu studiju o Hazarima. “Naime, 1492.
relevantnu studiju o narodu Hazara. Na godine Sefardi i Aškenazi dolaze iz Španije.
temelju upravo te studije kasnije je na- Knjigu je promovirao prof. dr. Mile On u svojoj studiji propituje da li ti Aške-
pisano na desetine knjiga, između osta- Babić, koji je napisao i recenziju. “Za vri- nazi dolaze od Hazara, hazarskog naroda
lih, i čuveni Hazarski rečnik”, tvrdi Žujo. jeme njegovog boravka i službovanja kao koji su pripadali nekom velikom carstvu.
desna ruka Benjamina Kallaya mnoge je To se nalazilo u azijskom dijelu Rusije. Ta
JEDNA ULICA NOSILA stvari u Bosni napravio i uredio, poseb- studija do danas ima svoju vrijednost, a on
JE NJEGOVO IME no odnose među vjerskim zajednicama ju je radio na vlastitu inicijativu. Bio je čo-
i među ovim našim nacijama. Veoma je vjek uma i htio je spoznati mnoge stvari.
U svom kratkom izlaganju rekao je i dobro poznavao naš jezik, poznavao je Brojni su pozitivni primjeri i projekti koje
da knjiga govori o luku života Huge von i strane jezike, bio je radoznao i obra- je on za vrijeme boravka u Bosni sproveo
Kutschera od rođenja pa sve do njegove zovan i školovan čovjek. Ono što je on u djelo. U Bosni je ostao do 1907. godine.
smrti. “Imao je izuzetno uspješnu karijeru, činio za Bosnu i Hercegovinu tada, tim Dvije godine nakon toga umire.”
bio je orijentalist. Završio je Orijentalnu putem bi trebalo danas nastaviti. Bio je Hugo von Kutscher je za vrijeme svog
akademiju u Beču i bio je odličan pozna- senzibilan za naše nacionalne i religijske boravka u BiH vlastitim sredstvima na-
valac istočnih jezika. Čak je u Sarajevu razlike. Nije dopuštao nikakve prevare, pravio vilu u kojoj je danas smještena
za vrijeme svog službovanja fascinirao prijelaze, konverzije kako bi se stvara- Ambasada Austrije u BiH, a od 1900. do
naš svijet poznavanjem orijentalnih je- la nekakva napetost. Ne. On je u tom 1919. godine ulica iznad Velikog parka
zika, ali i šerijatskog prava za koje je bio pogledu bio veoma širok i uvijek je tra- nosila je njegovo ime. n
žio da Bosna bude slobodna od vanjskih
STAV 6/12/2018 71
