Page 72 - STAV broj 196
P. 72

KULTURA

BITI SRPKINJAU susret specijalnoj sarajevskoj projekciji filma “Srbenka”
U HRVATSKOJ
                                              Ovo je film o dvanaestogodišnjoj Riječanki Nini, koja se u
 Piše: Mirza SKENDERAGIĆ                      današnjoj Hrvatskoj, toliko godina poslije rata, i dalje stidi i
                                              plaši biti Srpkinja. Rođena 2001. godine, ona u filmu kaže
Povodom obilježavanja sedamde-                da zna dan kada je spoznala da je Srpkinja te da je plakala
           setogodišnjice od usvajanja Uni-   i pokušavala dokazati da to nije
           verzalne deklaracije o ljudskim
           pravima i Međunarodnog dana            “Tema ovog filma, u širem smislu, je-      s nekoliko teško prihvatljivih činjenica
 ljudskih prava, Ambasada Švicarske u         ste utjecaj rata na generacije koje dolaze,    koje su već kao takve posjedovale izrazito
 Bosni i Hercegovini i Obala Art Centar       koje su danas djeca. S obzirom na to da        dramatičan i intrigantan materijal za film.
 10. decembra 2018. godine u 20:00 sati       na ovim prostorima često imamo osjećaj         Činjenica je, dakle, da su ubice priznale zlo-
 organiziraju specijalnu projekciju doku-     da živimo u zatvorenim krugovima i da se       čin, da je riječ o uniformiranim osobama
 mentarnog filma Srbenka u režiji Neboj-      povijest ponavlja iznova i iznova, ne mogu     i činjenica je da su svi oslobođeni krivice
 še Slijepčevića, dobitnika Srca Sarajeva     zamisliti važniju temu od ove. Moj je otac     zbog proceduralne greške koja se dogodila
 za najbolji dokumentarni film i nagrade      doživio dva rata, ja jedan, volio bih da moj   tokom uzimanja priznanja.
 publike za najbolji dokumentarni film        sin ne doživi nijedan...”, izjavio je Slijep-
 na 24. Sarajevo Film Festivalu. Riječ je     čević u obrazlaganju odabira teme filma.           Iz ljutnje i ogorčenosti zbog relativizi-
 o ostvarenju istovremeno jednostavne i                                                      ranja ovog zločina i skrivanja razjašnjenja
 specifične forme koje se bavi vječito ak-        Nakon što je režiser Oliver Frljić reži-   u kojoj je mjeri država bila saučesnik u nje-
 tuelnim pitanjem na ovim prostorima:         rao predstavu Aleksandra Zec u produkciji      mu, Slijepčević je upalio kameru i došao
 kako je biti druge nacionalnosti, a živjeti  HKD Teatra u Rijeci, o djevojčici Aleksan-     na Frljićeve probe s ciljem stvaranja filma
 u “tuđem” gradu? Odnosno, kako je biti       dri Zec, koju su u decembru 1991. godine       koji će se baviti podjelama u hrvatskom
 Srpkinja u Hrvatskoj, ili Srbenka, kako      ubili tadašnji pripadnici rezervnog sastava    društvu, opterećenog nacionalizmom i
 dvanaestogodišnja djevojčica Nina u do-      Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske,      ksenofobijom, a svakako očekujući nega-
 kumentarcu kaže za sebe?                     njegov kolega iz filmskog svijeta Nebojša      tivne reakcije i proteste zbog predstave.
                                              Slijepčević kreirao je, snimajući probe tog    Tako su, naprimjer, ispred ulaza u riječko
                                              teatarskog ostvarenja, dokumentarni film       pozorište prije premijere predstave publi-
                                              naslova Srbenka. Prije početka same produk-    ku “dočekivali” hrvatski ratni veterani s
                                              cije ovog dokumentarca, on je raspolagao       natpisom: “Šta je s ubijenom hrvatskom

72 6/12/2018 STAV
   67   68   69   70   71   72   73   74   75   76   77