Page 53 - STAV broj 145
P. 53
vodi uski kaldrmisani put dužine oko 60 se držalo da se ‘hrvatski’ jezik najčistije koji su, uz Zrinjske i Frankopane, najja-
metara, koji je trenutno zarastao u tra- i najljepše govori u Bosni blizu Bijele če hrvatske plemićke porodice. Oni nisu
vu. Pored tabije, u zidu se nalaze vrata Stijene”, objašnjava nam Halid Bajrić, živjeli ovdje u Stijeni, već na Ostrošcu,
(kapija) građena od fino tesanog kamena koji je duže od četrdeset godina radio a potom u Bosanskoj Otoci, da bi posli-
s lučnim svodom, koja su sada u rušev- kao učitelj u Stijeni. je odselili u Topusko i kasnije su polako
nom stanju. S lijeve vanjske strane uzi- selili prema Jastrebarskom i Zagrebu,
dan je na dovratku komad grba s likom Podsjeća da su ovi krajevi pod hrvat- da bi se konačno nastanili u mjestu Sve-
ptice, vjerovatno iz rimskog doba. Ptica skom upravom bili oko hiljadu godina. ti Ivan Zelina. Bili su jako bogati. Imali
je slična golubu koji je možda označa- Hrvatima je pripadala lijeva obala Une su posjede odavde do Karlovca te pre-
vao ‘zaštitnika’ grada ili simbol plemić- od Bihaća, Ostrožac, Stijena, Bosanska ma Sisku. Gotovo cijela Slavonija bila
ke porodice. To je ulaz koji je postojao Krupa, Bosanski Novi i donji tok Sane, je njihova. Te svoje velike posjede davali
prije Osmanlija, čija se kapija zatvara- gdje je poznato mjesto Blagaj. U doba hr- su kmetovima da ih koriste, a zauzvrat
la teškim drvenim vratima okovanim vatske uprave na ovim prostorima ulaz u su uzimali porez. Da bi sačuvali to svoje
gvožđem. Od dolaska Južnih Slavena u grad bio je s donje strane i on je sad u ru- podaničko stanovništvo, morali su ovdje
ove zemlje, ovaj kraj bio je dio hrvatske ševnom stanju. izgraditi grad kako bi se stanovništvo mo-
države sve do pada pod osmansku vlast. glo skloniti od čestih napada od Karlov-
Poznate porodice iz Stijene bile su Dri- “Ovdje su živjeli pretežno Hrvati ka- ca od banovine. Ovdje oko grada tada je
novčani i Magdalenići. Nikola Drino- tolici, a pronađeni su i ostaci bogumila, postojalo malo garnizonsko naselje. To
vački odselio je 1549. godine u Rado- odnosno patarena. Oni nisu bili muslima- su bile male kuće pod slamom. Ljudi su
nju kod Vojnića, a poslije 1563. godine ni, ali su imali dosta zajedničkog s mu- se bavili stočarstvom i poljoprivredom i
živio je u Metlici na Kupi u Kranjskoj. slimanima. Obilježavali su petak, klanjali vrlo su skromno živjeli. Kada bi neko ja-
Prvi Magdalenić koji je napustio Stijenu su se Bogu do zemlje, nisu konzumirali vio da dolaze ti ‘banovci’, kako su ih oni
zvao se Martin, a bio je kaštelan kneza svinjsko meso i izbjegavali su sukobe, te zvali, morali su se hitno sakriti upravo
Stjepana Frankopana Ozaljskog. Nekada su kao takvi bili i najbliži prihvatanju ovdje u zidine Starog grada. Zatvorila
islama po dolasku Osmanlija. Vlasnici
ovog područja bili su plemići Babunići,
STAV 14/12/2017 53
