Page 54 - STAV broj 145
P. 54

DRUŠTVO

bi se kapija ulaza u grad, a vojnici bi se
ispeli na zidine, odakle su branili grad”,
navodi profesor Halid Bajrić.

    Mnogi stručnjaci smatraju da lokaci-
ja Starog grada Stijena nije baš najbolje
odabrana, jer su se gradovi u to vrijeme
gradili na uzvišenjima kojima je pristup
s tri strane otežan. Mjestu na kojem je
izgrađen Stari grad Stijena moguć je pri-
stup s južne i istočne strane. Osim toga,
bio je napravljen prevelik i mogao je pri-
miti čak 2.000 ljudi.

NAJTVRĐI GRAD U BOSNI                            Halid Bajrić                                  Nišan
                                                                                               Halidovog djeda
     “Smatralo se da je teško branjen, pa je   mišljenju mnogih, najtvrđi je grad u Bo-        Šerifa-efendije
Hrvatski sabor donio odluku da se on po-       sni i Hercegovini kojeg su Osmanlije sa-
ruši. Međutim, to je obustavljeno i odlu-      zidale. Pravljen je od kamena tesanca, a      1694. godine spominje se Ramadan-aga
čeno je da se on ipak obnovi. Branilo ga je    debljina zidova mu je do tri metra. Gore      Badnjević kao zapovjednik Bijele Stijene
sedam kaštelana koji su bili na kraljevskoj    su tabije poravnane i opkoljene zidovi-       i Krupe. U to je vrijeme Stijena bila u sa-
plati, a pozicije su se nasljeđivale. A onda,  ma na kojima su ostavljene puškarnice.        stavu Krupske kapetanije, a od 18. stolje-
1575. godine dolaze Osmanlije i prvo stižu     Na sjevernoj strani u zidu su ostavljena      ća do 1835. godine u sastavu Ostrožačke
upravo ovdje u Stijenu. Od tih sedam ka-       vratašca kroz koja bi se posada spašavala     kapetanije. Početkom 19. stoljeća, dakle,
štelana ostavili su jednog bolesnog u gradu,   u slučaju životne opasnosti. Jugozapadna      Stijena ulazi u sastav Ostrožačke kape-
a ostali su se razišli u potrazi za hranom     tabija ima svod od sedre, a u tu mračnu       tanije, u čijem su sastavu bili: Ostrožac,
koje im je ponestalo. Osmanlije ih uhva-       prostoriju posada bi se sklanjala u slu-      Bila Stina, Cazin, Šturlić, Pećigrad, Veli-
te, saznaju da grad nije branjen i osvoje ga   čaju žešćeg napada. Prema legendi, tu je      ka i Mala Kladuša te Podzvizd.
bez metka. Osmanlije su obnovile i proši-      tamnovao Senjanin Tadija. Na dvorišnoj
rile grad te povećale broj posade, ukupno      strani na sjeverozapadu je petougaona
218 ljudi. Imali su nešto topova i pušaka,     toparnica okrenuta tako da brani ulaz u
no sablja je bila glavno oružje. Smatra se     glavnu kapiju. U gradu je bila čatrnja koja
da je ovo najjači i najtvrđi grad u Bosni i    i sada postoji, ali u njoj više nema vode.
Hercegovini jer su zidovi tri metra debe-      Nekada se iz nje vodom snabdijevala po-
li”, objašnjava profesor Bajrić.               sada, a po potrebi i zbijeg u slučaju opsa-
                                               de grada. Krajem 16. stoljeća posadu je
    Novi vladari mnogo su više držali do       činilo 68 azapa, sredinom 17. stoljeća taj
Bijele Stijene te je utvrdiše i postaviše      se broj povećao na 218, a krajem 18. sto-
dizdara (zapovjednika grada) i stražare.       ljeća smanjen je na 100 azapa, koji su ima-
Zabilježeno je da je grad popravljan dva       li nekoliko manjih topova”, priča Bajrić.
puta – 1626. i 1687. godine. Iz Stijene se
upravljalo bližim područjem Krajine.               U pisanoj zapovijedi bosanskog vezira
                                               Abaza Mehmed-paše od 3. marta 1629. go-
    “Nakon otprilike 200 godina, Osman-        dine, Stijena se navodi kao sjedište kape-
lije su, uz stari srednjovjekovni, dozidale    tana. Nakon sklapanja mira između Porte
novi grad koji dobija oblik nepravilnog        i Austrije 1635. godine, grad Stina ostao je
četverokuta opasanog stranicama dugim          u rukama Porte. Jedno vrijeme Stijena je
25 x 30 x 30 x 24 metra. Zatvara površi-       bila pod kontrolom kapetana od Krupe, a
nu od 1.564 kvadratna metra. Grad ima
četiri tabije na četiri ćoška. Dovršen je
1771. godine, kako piše na kamenoj ploči
iznad glavne ulazne kapije, napravljene
na jednom od zidova kojeg su dozidale
Osmanlije. Grad je veoma tvrd i, prema

                                               Bunar-čatrnja  Prolaz u slučaju
                                                              potrebe bijega

54 14/12/2017 STAV
   49   50   51   52   53   54   55   56   57   58   59