Page 55 - STAV broj 145
P. 55
“Za mnoge naše ljude grad još čuva NIŠAN IMAMA KOJI JE PJEŠICE OTIŠAO U ISTANBUL
neke nepoznanice. Jedna od njih jeste i
tekst na kamenoj ploči površine 50 x 30 Južno od Starog grada nalazi se najstarije mezarje u Stijeni. Tu je sačuvano nekoliko
centimetara, ugrađenoj iznad glavne ula- ogromnih nišana s turbanima, isklesanih u jednom komadu od bihaćkog kamena biha-
zne kapije novog dijela grada. Napisana cita, visokih više od tri metra i s tipičnom orijentalnom ornamentikom. Na jednom nišanu
je arapskim pismom na turskom jeziku. bez imena, kojem je odbijen turban, stoji natpis: “Vlasnik ovog mjesta je aga iz Stijene,
Onda je neko rekao da je tu zapisana neka neka je na njeg kao i na sve vjernike Božija milost, umrli i upokojeni za čiju dušu u ime
Nuhića laž i narod je u to povjerovao i dan Allaha prouči Fatihu 5. muharema godine 1162.” Unutar zidina Starog grada, također,
danas se ta priča priča. Nuhiće čini zaselak postoji mezarje koje je vjerovatno još starije od ovog. Među nišanima koji i danas eg-
sjeverno od Starog grada i nekoliko kuća zistiraju u tom mezarju nalazi se i nišan Halidovog djeda Šerifa-efendije Bajrića, koji je
kod samog grada. Međutim, boraveći u pješice otišao u Istanbul i ondje ostao 18 godina. Završio je u Istanbulu vjerske škole,
Stijeni, stručnjak za islamsku epigrafiku ali je nakon gotovo dva desetljeća odlučio vratiti se u rodnu Krajinu, u kojoj je otvorio
Mehmed Mujezinović otkrio je i kasnije prvu medresu i bio imam u džamiji Starog grada Stijena. Govorio je tri jezika i bio vrlo
u svojoj knjizi Islamska epigrafika u BiH učen za svoje vrijeme. Tu je kao imam službovao do svoje 94. godine.
objavio sadržaj teksta napisanog na ovoj
kamenoj ploči, a on glasi: ‘Neka je od srca prihvatili pravoslavlje i sada su Srbi, a bili “U doba austrougarske vladavine svi
i duše neograničena hvala čistom Stvori- su iz vlaške nizije, praktično Vlasi Tin- ti stari gradovi lagano padaju u zaborav
telju’, a potom donosi salavat na vjerovje- cari. Po dolasku Osmanlija u ove kraje- i Austrijanci više ulažu u infrastrukturu,
snika Muhammeda: ‘ako ga voliš, pa ni on ve počinje era islama i on se ubrzano širi, vojsku i policiju. Ni obrazovanje ih nije
tebe neće zaboraviti na dan suđenja. Uz te dolazi i do potrebe izgradnje vjerskih mnogo zanimalo, jer lakše je bilo mani-
pomoć istinitog, neka se stalno povećava objekata i bogomolja. Upravo je tada ov- pulirati nepismenim stanovništvom. U
ugled Mustafe padišaha i neka mu je vla- dje, u prostoru Starog grada Stijena, iz- bivšoj Jugoslaviji stari gradovi nisu ob-
davina uvijek pomognuta. Godine hiljadu građena prva džamija i proučen prvi ezan navljani, ali je tadašnja država pokazala
stotinu osamdeset i pete, 1185/1771. Sa- u Krajini. Ova džamija koja sad postoji minimum osjećaja i brige prema kultur-
stavio Mustafa. Događa se ono što Allah ovdje nije ta izvorna džamija koja je ru- no-historijskom naslijeđu. Stari grad je
hoće.’ Tako je razotkrivena prava istina šena i paljena od Banovaca koji su dola- u to vrijeme bio zaštićen od nesavjesnih
o značenju arapskog teksta koji tu stoji i zili s područja Karlovca i vršili pljačke. građana koji nisu smjeli da ulaze unutra
danas”, pojašnjava Bajrić. Na istom je mjestu sredinom 19. stoljeća i oštećuju ga. Danas imamo problem s
izgrađena ista takva džamija, koja je opet omladinom, često dođu upravo u zidine
Nakon što Osmanlije nisu uspjele obnavljanja 1950. godine. Tada je munara, Starog grada i tu lože vatru, piju i lumpu-
osvojiti Beč 1683. godine, Osmansko car- koja je prethodno izlazila iz krova, bila ju, a iza sebe ostave smeće. Poslije ovog
stvo polahko se krnji i zahvata ga bolest. izmještena i izgrađena uz džamiju”, pod- posljednjeg rata, Starog grada nije bilo
Osmanlije gube teritorije u Mađarskoj, sjeća profesor Halid Bajrić. među imenima nacionalnih spomenika.
Austriji i Lici, a svoju teritoriju pokuša- Reagirao sam i s predsjednikom Mjesne
vaju odbraniti upravo u Krajini, današ- Odlaskom Osmanlija, Stari grad Sti- zajednice Komisiji za očuvanje nacio-
njem Unsko-sanskom kantonu. jena gubi svoju funkciju i počinje propa- nalnih spomenika BiH uputio dopis kao
dati. U vrijeme Austro-Ugarske grad nije žalbu na to i tako je Stari grad Stijena na
“Osmansko carstvo pokušalo se ovdje imao nikakvog značaja ni funkcije, da bi sljedećoj sjednici uvršten u taj spisak”,
odbraniti neko vrijeme, tako da su oni u u vrijeme socijalističke Jugoslavije unutar kaže profesor Bajrić.
tom periodu na području od bihaćkog na- zidina grada, na mjestu nekadašnjeg mek- Iako je Stari grad Bijela Stijena u Sti-
selja Zavolje do velikokladuškog naselja teba, bila pokrenuta osnovna škola. Bajrić jeni Odlukom Komisije još 2005. godine
Vrnograč izgradili 23 grada. Zato smo kaže da je upravo ovdje završio četvero- proglašen nacionalnim spomenikom Bo-
mi dobili naziv Krajina jer smo bili na godišnju školu prije realne gimnazije. U sne i Hercegovine, do danas nije učinje-
krajnjoj granici Osmanskog carstva. Da vrijeme Jugoslavije ovdje je stajao natpis no ništa na njegovoj konzervaciji kako
bi sačuvali ovu granicu ovdje, Osmanlije da je riječ o spomeniku kulture pod zašti- bi bio zaštićen od daljnjeg propadanja.
su u ovo područje dovodile Vlahe iz Ru- tom države. Profesor Bajrić ističe da je i O restauraciji mještani već odavno i ne
munije i istočne Srbije, te ih naseljavali tada pokušavao nešto učiniti po pitanju pričaju, iako bi im to, kažu, bilo ostvare-
duž granice. Oni su besplatno dobivali konzervacije i restauracije Starog grada nje životnog sna. n
zemljišne posjede i nisu plaćali poreza, a Stijena, ali bezuspješno.
zauzvrat su bili obavezni da osiguravaju
puteve da se može sigurno prolaziti i ako
zatreba da se bore. Oni su u 12. stoljeću
Nišani unutar zidina grada uz džamiju Nišani van zidina grada,
smješteni uz Stari grad
STAV 14/12/2017 55
