Page 62 - STAV broj 159

DRUŠTVO

Nešto protiv
zaborava

Piše: Ernad BAJREKTAR

K o zna koliko su puta vjernič- VitinaKod Ljubuškog
ke oči zastale na velikoj levhi u
Gazi Husrev-begovoj džamiji, Zaborav polahko uzima danak, ne žuri, vrijeme ide u njegovu
pozlaćenoj u Beču za vakta Au- korist, a jest da je insanski prepustiti mu se, a jest da je u
stro-Ugarske, ne sluteći čija je to levha?! njemu katkad i milost Božija – a jest da je u njemu i propast.
Ista je djelo vrijednih ruku Mehmed-bega Ali, eto, neka se zna, da još jednom otrgnemo od zaborava,
Kapetanovića Ljubušaka. Izgleda napred- da mu se narugamo i da se sjetimo: Kako su višnje, kao
no za trenutak kada je nastala, kao što je nigdje na svijetu, ujedno slatke i ujedno kisele u Vitini. U
i vlasnik ruku koje su je načinile. Bio je Vitini i u Ljubuškom
Mehmed-beg u dva navrata gradonačelnik
Sarajeva, u dvije različite carevine. Ali, nije
samo levha dostojna zijareta i posmatra-
nja, nego i džamija Kapetanovića u Viti-
ni, sagrađena dolaskom Turaka. Obnovi
je 1856. godine Ali-beg, sin posljednjeg
Ljubuškog kapetana Sulejman-bega i otac
još poznatijeg Mehmed-bega Kapetano-
vića Ljubušaka.

Porijeklo toponima Vitina neki pro-
nalaze u latinskoj riječi “vita”, što znači
život. U Vitini je odvajkada kao voda ži-
vot tekao, od Rimljana, preko bosanskog
kralja Dabiše, hercega Stjepana do Tura-
ka, koji 1465. godine dođoše u ovaj kraj.
A ima i onih koji kazuju kako je Vitina
dobila ime baš po vodi koja je krasi, po
rijeci Vriješnici, koja se nekada zvaše Vi-
tina. Osta još zapamćeno kako Vitina, za
davnih vremena, bijaše znamenito mje-
sto. Šta se god događalo u hercegovoj ze-
mlji, u Vitini se pretresalo, raspravljalo i
o tome se vijećalo. Ovdje je bio zbor i sa-
stanak prvih vijećnika hercega Stjepana.
Kako se tada vijećalo o svemu i svačemu,
o dobrom ili zlu, od toga “vijeće, vijećni-
ci”, ili, kako sam narod kaže, “vitnici”,
ovo pitomo i romantično mjesto ponese
svoje ime “Vitina”. Jedna od Stjepanovih
žena zvala se Libuša i po toj njegovoj ženi
Libuši i grad Ljubuški dobi svoje ime. A
Libušu i lijepu Vitinu spominje i pjesma:
“Kad bi znala carica Libuša svu ljepotu
Vitinskog polja, nju bi vila u Vitinu snila.”

Mehmed-beg je prvi Bošnjak koji je
počeo koristiti latinično i ćirilično pismo
za vakta Austro-Ugarske. Svojim je radom
pripremio teren za pojavu kasnije bošnjačke
inteligencije u vidu Safvet-bega Bašagića ili
Muse Ćazima Ćatića. Njegov sin Riza-beg
među prvim je Bošnjacima koji je pohađao
vojno-kadetsku školu u Sarajevu, drugima
će trebati desetljeća da shvate da je znanje
izgubljena stvar, a ne asimilacija, pa gdje

62 22/3/2018 STAV