Page 61 - STAV broj 388

Kafana Balkan u Kragujevcu,
podignuta na mjestu gdje su bili
Mustafa-begova džamija i mezarje Amidžin ili Momački konak u Kragujevcu

kuća. Mjesto je, dakle, ponovo oživjelo. Kragujevac počeo razvijati i brže naselja- po veličini u Smederevskom sandžaku
Iz popisa doznajemo da pored Vlaha (seo- vati početkom 16. stoljeća, jer svi spome- (poslije Ljubostinje), 1476. godine bio
sko stočarsko stanovništvo), koji su sači- nuti objekti nisu mogli biti izgrađeni od izvjesni Mustafa-beg, za koga nažalost
njavali veći dio stanovništva, Kragujevac 1528. do 1536. godine. ne znamo da li je bio Bali-begov sin. Na
dobija i prve muslimanske stanovnike. Od Čaršija se pružala s lijeve strane Mustafa-bega podsjećali su i drugi nazi-
ukupno deset muslimanskih kuća, tri su Lepenice od kamenog mosta prema vi: Mustafa-begova vodenica, Mustafa-be-
bile islamizirane. karavan-sarajima. gova bara…
Razvitak naselja kod kamene ćuprije Muslimanski dio kasabe bio je od- Iz naziva pojedinih mahala vidi se
na rijeci Lepenici i priliv stanovništva vojen od kršćanskog, koji se, po svemu da je u Kragujevcu u to vrijeme bilo za-
omogućili su da Karagovindža (Kragu- sudeći, nalazio s desne strane Lepenice. stupljeno mnogo zanata. Tako su, pored
jevac) stekne uvjete i postane kasaba, što U muslimanskom dijelu kasabe bilo navedenih, u čaršiji postojale još i ove
je u Osmanskom Carstvu potvrđivano je sedam mahala, odnosno 56 kuća. zanatlije: kovači, kasapi, mumdžije, tela-
povlasticama gradskom stanovništvu. Kršćanski dio brojao je 29 kuća, 8 ne- li, hamamdžije, kožari, limari... U ovom
Kragujevac je u tom periodu postao oženjenih i jednog primićura. Kršćanski periodu Kragujevac je bio značajan za-
znatnije tržno mjesto, jer su se u njemu dio nazivali su muslimani Džemat kr- natski centar.
održavali sedmični pazari i vašari. To do- šćanski, što znači skup, grupa kršćanskih Znatno mjesto u privredi čaršije zau-
znajemo po visini tržne trošarine, koja kuća. Imao je i svoju crkvu. zimala je trgovina. Prema prihodu koji je
je u ovom periodu iznosila 1.200 akči, a Mahale iz muslimanskog dijela kasabe ubiran od stanovnika Kragujevca i tržišne
ukupan prihod dostizao je sumu od 5.628 nosile su nazive po zanatlijama koje su tu trošarine, vidi se da je u čaršiji bilo dosta
akči. Da je trgovina odigrala značajnu ulo- imale svoje radnje: Isaka zlatara, Huseina trgovinskih radnji. Zanatlije su bile oslo-
gu, govore podaci iz osmanskih popisnih bravara, Sadika terzije, Hasana čizmara, bođene davanja avariza, dok su ostali mu-
knjiga 1528. godine i 1528/30, u kojima je ili po vjerskim objektima džamijama: Ča- slimani davali na ušur. Kršćani su za svoje
u Kragujevcu zabilježeno pedeset dućana. sne džamije (podigao je Mustafa-beg, sin potrebe popravljali most na Lepenici, zbog
Veliki dio stanovništva bavio se zem- Bali-bega), Mahala Hizra (sin Hasan-be- čega su bili oslobođeni plaćanja avariza.
ljoradnjom. Ne računajući Vlahe, koji su gov) i Mahala Alije Anadolca (koji je bio Kragujevac je u ovom periodu, osim
plaćali porez po vlaškom običaju (svaka muarif – vjerski službenik). već spomenutih objekata, imao: tekiju,
kuća po dukat), sudeći po visini prihoda, Krajem 15. i početkom 16. stoljeća jav- karavan-saraj, česme i najvjerovatnije
najviše se gajila pšenica (840 akči), zatim ljaju se dva Bali-bega – Bali-beg Malkoče- vodovod. Vjerovatno da je već tada bilo
ječam (420), proso (147), a u manjoj mje- vić i Bali-beg Jahjapašić. Obojica bi mogli kuća građenih od kamena i drveta, koje
ri zob i raž. Znatan je bio prihod od lana biti očevi vakifa kragujevačke džamije, ali su gradili osmanski nosioci vlasti. Urba-
(315 akči), kao i od vinograda (pristojba kada su u pitanju njihovi sinovi, s obzirom no nasljeđe iz ovog perioda nije se saču-
na širu 120 akči). Zabilježeni su priho- na to kada se ova džamija prvi put spomi- valo iz razloga što su kuće bile građene
di od svinja (135 akči) i pčela (117 akči). nje u izvorima, realno je da Mustafa-beg od slabog, trošnog materijala i zbog rat-
Sama činjenica da je Kragujevac imao bude sin Bali-bega Malkočevića (čuvenog nih stradanja.
status kasabe govori o postojanju izvje- Bali-bega iz turske serije o Sulejmanu Sačuvani podaci iz druge polovine 16.
snog broja ustanova: vjerskih, socijalnih Veličanstvenom). Ovu tvrdnju podupi- stoljeća (za vladavine Murata III, 1574–
i prosvjetnih. Mada ih u prvom popisu ne re i podatak da je Malkočoglu osnovao 1595) ukazuju da se Kragujevac nasta-
srećemo, u drugom popisu iz 1536. godi- Batočinu. Ako bi ova naša pretpostavka vio razvijati. To zaključujemo po broju
ne spominju se: tekija, hamam, mekteb, bila tačna, onda je džamija u Kragujevcu muslimanskih kuća koji se popeo na 203
džamija i više mesdžida. sagrađena pred sam kraj 15. stoljeća. I na (ranije samo 56), dok je broj kršćanskih
Ovaj podatak veoma je dragocjen jer kraju, ali ne i posljednje, ne zaboravimo kuća pao na 28 (ranije 29). U ovom peri-
na osnovu njega možemo zaključiti da se da je uživalac zeameta Lepenice, drugog odu pojavljuju se u Kragujevcu i Romi.

STAV 12/8/2022 61