Page 41 - BROJ 51/GODINA II/SARAJEVO 25.2.2016.

Sadašnji monetarni sistem
ovisan je o stranoj valuti. Ali
nepotpuna vezanost jedan
je od glavnih nedostataka
konvertibilne marke. Naša
država ima vlastitu valutu
s kojom ne može upravljati
kako želi. Potpuno usvajanje
eura bilo bi korak naprijed u
odnosu na postojeći sistem
parcijalne konvertibilnosti

monetarne politike s drugim članicama
Unije. No, dok ne postanu službenim di-
jelom eurozone, njihov je status “država
s odstupanjem”. Treba napomenuti, a to
se tiče mogućeg članstva naše države u
Evropskoj uniji, da nove članice ne posta-
ju automatskim članicama eurozone. Prije
stupanja u eurozonu, države moraju ispu-
niti konvergencijske kriterije. Ti kriteriji
podrazumijevaju institucionalne promje-
ne i ekonomske ciljeve koje države moraju
ispuniti prije uvođenja zajedničke valute.
Ovlasti centralnih banaka moraju biti
u skladu s pravilima donesenim na razini
EU. Centralna banka zemlje koja pristupi
eurozoni zadržat će upravljanje nad vla-
stitom fiskalnom politikom koja se bavi
prihodima i rashodima državnog budžeta.
Taj sistem drugačiji je od onoga u SAD-u
ili Japanu, gdje centralne banke vode i je-
dinstvenu, centraliziranu, fiskalnu politi-
ku. Iako je ovakav sistem kompliciraniji marka zove konvertibilnom, ona nije dio Euro bi riješio naše građane troškova
od onoga u Americi ili Japanu, on donosi finansijskog tržišta kao roba kojom bi se razmjene novca ili tzv. transakcijskih troš-
niz prednosti zemljama koje uvedu euro moglo trgovati. To se posebno odraža- kova. Bili bi smanjeni troškovi putovanja,
kao zvaničnu valutu. va da bosanskohercegovačke uvoznike i ali došlo bi i do transparentnosti cijena.
izvoznike. Naša država uvozi mnogo više Time bi rasla konkurencija među dobav-
BOSNA I HERCEGOVINA nego što izvozi. To znači da naši uvoznici ljačima, a cijene bi bile pod stalnim pri-
I MOGUĆI EUROSCENARIJ moraju kupovati mnogo strane valute ko- tiskom da padnu. Naravno, konkurencija
Prije analiziranja mogućeg ulaska BiH jom plaćaju robu koja se uveze, dok stranci evropskih proizvođača jača je od domaće, i
u eurozonu, treba naglasiti kako je to du- kupuju mnogo manje konvertibilnih ma- to je segment kojem se domaće vlasti tre-
gotrajan proces i nije izgledno da bi naša raka kako bi platili robu koju naša država baju posvetiti kako ionako poljuljana eko-
država mogućim članstvom u Evropskoj izveze. Ovakvo bi stanje na tržištu, da KM nomija ne bi doživjela krah pred snagom
uniji postala dio eurozone. No, činjenica je nije vezan za euro, dovelo do brze inflaci- stranih konkurenata.
i to kako Bosna i Hercegovina nije u jed- je, a nacionalna valuta bila bi predmetom Na kraju, treba spomenuti kritičare
nakom položaju s drugim zemljama koje međunarodne arbitraže koja bi skoro si- koji smatraju da bi se uvođenjem eura
čekaju članstvo u EU, pa čak ni s onima gurno dovela do devalvacije. vlast nad valutom predala strancima. Ali
koje su već zemlje članice a nisu dio eu- Euro bi, ako jednom bude uveden, sadašnji monetarni sistem ionako je ovi-
rozone. Naša je valuta, za razliku od veći- predstavljao naredni korak koji bi doki- san o stranoj valuti, štaviše, domaća valuta
ne valuta država kandidata, “vezana” za nuo postojeći sistem posrednosti na kojem vezana je za stranu. Upravo ta vezanost,
euro fiksnim tečajem. Ovakav aranžman naši izvoznici gube mnogo novca. Umjesto koja nije potpuna, jedan je od glavnih
podrazumijeva da Centralna banka BiH da kupuju eure za plaćanje uvezene robe, nedostataka domaće valute. Naša država
može štampati samo onoliko novca koliko mogli bi to činiti direktno u eurima. Osim sada ima vlastitu valutu s kojom ne može
za njega ima pokrića u eurima. Naprimjer, toga, stabilnost eura donijela bi i više po- upravljati kako hoće. Potpuno usvajanje
za štampanje 200 KM potrebno je približ- ticaja za ulaganja. Zajmodavci ne bi ura- eura bilo bi korak naprijed u odnosu na
no 100 eura u rezervi. To nije slučaj s Hr- čunavali premije za rizik zbog nestabilne postojeći sistem parcijalne konvertibilno-
vatskom, naprimjer, koja kune štampa u ekonomije na kredite koje daju te bi zbog sti. Sam euro, skupa s promišljenom eko-
zavisnosti od svojih potreba. sigurnosti eura bili potaknuti da više po- nomskom politikom naše države, značio
Vezanost za euro našoj je valuti donio suđuju preduzećima za buduća ulaganja. bi krupan korak naprijed za ekonomsku
stabilnost od inflacije. No, iako se naša To bi vodilo rastu zapošljavanja. stabilnost. n

STAV 25/2/2016 41