Page 42 - BROJ 51/GODINA II/SARAJEVO 25.2.2016.
P. 42

EKONOMIJA


          Šta nakon vijesti da smo poljsku junetinu izvozili kao našu


         MESO IZ BiH





         LETJET ĆE JOŠ





         DUGO ZA TURSKU








          Piše: Izet PERVIZ                  U Orašju 1. marta počinje s radom klaonica koja će zaposliti 100
          Fotografija: Velija HASANBEGOVIĆ   radnika i koja oko sebe okuplja dvije firme za proizvodnju stočne
                                             hrane i mnoštvo farmi za uzgoj tovne junadi, sve radi stvaranja
                                             uvjeta za produženje izvoza mesa i mesnih proizvoda u Tursku


                ijest da su neke domaće firme koje   i vlasnik tuzlanske kompanije “Piemon-  koja će moći odgovoriti svim zahtjevima
                su bile uključene u posao decenije,   te”, koja je 2014. godine prošla na prvom   turskih kupaca. Na tvornici mesnih pro-
                kako je nazvan projekt izvoza ras-  tenderu u projektu izvoza rashlađene ot-  izvoda “Prima Vip”, čiji je vlasnik firma
          Vhlađenog junećeg mesa bez kostiju   koštane junetine u Tursku. Daleko od oči-  “Piemonte”, izvode se završni radovi jer
          u Tursku, manipulirale s ušnim markica-  ju javnosti, ovdje se priprema, tvrdi Seli-  je njeno otvaranje planirano 1. marta. Od
          ma i goveđim pasošima, podigla je veliku   mović, otvaranje najveće klaonice u BiH   tog dana, broj nezaposlenih u našoj zemlji
          prašinu u našim medijima. Još je više tu
          prašinu uskovitlalo saznanje da je uvože-
          no meso iz Poljske koje je u našim klaoni-
          cama samo raskoštavano pa transportira-
          no u Tursku kao “Made in BiH”. I dok se
          čekalo da se oglasi Vlada Turske s novom
          kvotom za ovu godinu, medijima su počeli
          kružiti i nazivi preduzeća. U iščekivanju
          imena onih što su se poigrali s međudržav-
          nim projektom vrijednim oko 100 miliona
          eura, nekoliko suštinskih pitanja ostalo je
          u sjeni. Niko na njih nije pokušao odgo-
          voriti ni nakon što je Vlada Turske doni-
          jela odluku o uvozu još 6.500 tona, tačno
          onoliko koliko je ostalo od 15.000 tona,
          početne kvote iz 2014. godine. Malo ko
          se zapitao koliko je Bosna i Hercegovina,
          s decentraliziranim ustrojem u poljopri-
          vrednoj proizvodnji, bez sistema koordi-
          nacije, a uz to još razorena poplavama iz
          proljeća 2014. godine, mogla odgovoriti
          ovom projektu. Šta su uradile entitetske i
          kantonalne institucije kada je Vlada Tur-
          ske odobrila izvoz ovolike količine mesa?
          Je li se već tu nazirao prostor za malverza-
          ciju i kakva je budućnost ovog projekta?

          ZAOKRUŽIVANJE CIKLUSA
            Odgovor na neka pitanja nazire se na
          sjeveru Bosne, u Orašju, u kojem nas je
          dočekao Kasim Selimović. On je direktor



         42  25/2/2016 STAV
   37   38   39   40   41   42   43   44   45   46   47