Page 38 - STAV broj 391

DRUŠTVO

krajevima istočne Bosne i Hercegovine i
zapadne Krajine
Purivatra je pokazao da je izvršen eko-
nomski genocid nad Bošnjacima. Putem
takozvane agrarne reforme izveden je
smišljeno i planski kao oblik izvlaštenja
i pretvorbe vlasništva u korist Srba, što
Bošnjake dovodi u podređen položaj. Osi-
romašeni ekonomski, nepriznati politički
i kulturno, izloženi svirepom nasilju i be-
skrupuloznom ponižavanju dovedeni su u
položaj građana drugog reda, da ne bi bili
politički subjekt ni samostalni društveni
faktor u konstituciji nove države. U takvoj
situaciji nesigurnosti i neizvjesnosti nastaje
spontano okupljanje i udruživanje Bošnja-
ka sa svrhom odbrane fizičkog opstanka,
kao i duhovnoga i kulturnog identiteta.
Nosioci tog organiziranja bili su inte-
lektualci i viši društveni slojevi podržani
od srednjih, bolje reći od svih društvenih
slojeva. Politički cilj u početku bila je sa-
moodbrana i očuvanje egzistencije, vjere
i časti, imetka, obraza i običaja te traženje
zaštite kakvu su imali svi drugi građani u
državi, koju su Bošnjaci, inače, dobrom
voljom prihvatili.

NACIONALNO PITANJE
Nacionalno pitanje i položaj Bošnjaka
u suštini je Purivatrinih naučnih opserva-
cija. Na kulturnu i političku legitimaciju
bošnjačke nacije na intelektualnom pla-
nu sedamdesetih, osamdesetih i devede-
setih godina znatno je utjecao veliki broj
komunističkih intelektualaca. O Bošnja-
cima je u kontekstu Titove antifašističke
politike i NOP-a pisao i Mustafa Imamo-
vić. Da nije bilo te politike, Bošnjaci bi

“Preglasan” i “napadan”

META NAPADA IZ BEOGRADA

Purivatra je bio magistar u zvanju docenta na Fakultetu političkih Zamjereno mu je što je bio “toliko revnostan, isključiv i agresivan
nauka u Sarajevu kada ga je beogradski NIN u januaru 1972. go- tako da je zbunjivao mnoge građane koji su imali nešto drukčije
dine javno upozorio da je “preglasan i napadan” s isticanjem Musli- stanovište o svom nacionalnom opredjeljenju”. Zasmetao je onim
mana kao nacije. Desilo se to u onome političkom trenutku Bosne i pojedincima koji su i dalje htjeli da ustrajavaju na svom “opredje-
Hercegovine kada je poveden oštar politički dijalog. Jedan od njih ljenju” – Srbin, Hrvat ili Jugoslaven. Među njima su i oni “koji su
bio je obračun sa tzv. nacionalističkim ekscesima. U brojne druge sa manje averzije posmatrali svoje susjede koji su se eventualno
primjere tih ekscesa nenadano je ubrojan i Atif Purivatra. izjašnjavali kao Jugoslaveni”. Članak je ilustriran portretom i potpi-
Nazvan je “istaknutim ideologom muslimanske nacije”. som ispod njega: “Na udaru kritike: A. Purivatra”.
Novinar Ivica Bodnaruk napisao je u NIN-u da su “ocjene mno- Purivatra nije uzvraćao na te i mnoge druge kritike, pa i iskon-
gih sarajevskih komunista, a te ocjene su ušle i u zaključke nekih struirane političke optužbe. Stoički je nosio teret svojih naučnih
osnovnih organizacija, istakle ozbiljan znak pitanja nad naučnoistra- usmjerenja bez ostatka upravljenih ka afirmaciji nacionalnog
živačkom praksom i javnom djelatnošću ovog znanstvenika. Svi oni identiteta Bošnjaka. To svoje usmjerenje nikada nije napustio
što su iznosili te ‘ocjene’ i pisali ‘zaključke’ dobro su znali za Atifo- ni iznevjerio. Njegov glavni grijeh bio je što je stalno isticao da
vo dugogodišnje izučavanje problema vezanih za Muslimane kao Bošnjaci nisu ni Srbi ni Hrvati, nego starosjedilački autohtoni
naciju. Iz te naučne sfere je odbranio magistarski rad. Na tu temu narod poput svih drugih na ovim prostorima, koje, zajedno s nji-
je prijavio i doktorsku disertaciju. Zbunjivao je mnoge, kako je re- ma, dijele kao svoju domovinu. Mnogo neistomišljenika rojilo se
čeno, građane svojim aktivnostima naročito prilikom proljetošnjeg i prema njegovom poimanju Bosne i Hercegovine kao višesto-
popisa stanovnišva”. ljetne samostalne države.

38 2/9/2022 STAV