Page 41 - STAV broj 391
P. 41
“Ušće Prače”. Sarajevsko šumsko-indu-
strijsko preduzeće “Šipad” prije Drugog
svjetskog rata imalo je jednu od strugara
u Ustiprači. Kod ovog mjesta bila je po-
dignuta velika brana na rijeci Drini, koja
je zaustavljala ploveće balvane odsječe-
ne na Durmitoru i drugim planinama,
gdje su bivali izvlačeni nasuho i obrađi-
vani u strugari. Posla u istoj privrednoj
sferi bilo je i za preduzeće “Durmitor”.
Ipak, najviše je Bošnjaka bilo zaposleno
u tamošnjoj željezari. Željeznička pruga
Ustiprača – Foča, duga 42 kilometra, za-
početa je 1933. godine, a počela je sa sao-
braćanjem 9. oktobra šest godina poslije.
Tu je, na novoj pruzi, podignut i betonski
most nad Pračom, visok dvadeset metara.
Mnogo godina ranije izgrađena je želje-
znička stanica u mjestu, jer je postojala
pruga prema Sarajevu.
Danas u Ustiprači živi nešto manje od
200 Bošnjaka, mahom penzionera, koji-
ma je centralno mjesto okupljanja lokalna
džamija. Rođeni Goraždanin Ismail Ćulov
imam je u ovom džematu i uvijek se obra-
duje putnicima-namjernicima. S tugom u
glasu kaže da su rijetki oni koji se iz dru-
gih krajeva Bosne i Hercegovine mahsuz
upute prema Ustiprači kako bi posjetili
povratnike, koji su, u što smo se i uvje-
rili, i više nego srdačni prema gostima.
Slabo frekventne dolaske ljudi sa strane
pripisuje činjenici da je Ustiprača mjesto
u koje je nemoguće doći poslom, jer posla
u tom naselju uopće i nema, a slična je si-
tuacija i s javnim prijevozom. Osim toga,
u Ustiprači ne postoji dom zdravlja niti
škola, iako u ovom naselju postoji zgrada
koja je nekada činila mjesto gdje su djeca
stjecala znanje, a danas je u gotovo rušev-
nom stanju. Jedan džematlija tiho nam je
rekao da na ovo sve gleda kao na suptilno
etničko čišćenje, jer smatra da neposto-
janje medicinske i obrazovne institucije
te izostanak javnog prijevoza čini mjesto
totalno neuslovnim za život.
Uprkos svim nedaćama, Ismail-efen-
dija Ćulov ispričao nam je ukratko kako
su živjeli i kako žive Bošnjaci Ustiprače te
neke zanimljivosti vezane za ovo naselje i
za njegov džemat, što u potpunosti razbi-
ja predrasudu o bezličnosti krajolika koju
svaki gost na početku formira. Iskreno
nam govori da od povratka 1997. godine
Bošnjaci Ustiprače nisu imali neriješenih
pitanja s komšijama Srbima te da svako
živi svoj život.
“Ustiprača se nalazi na samom magi-
stralnom putu, na raskrsnici puteva koji
vode u Rogaticu, Goražde i Višegrad. Sple-
tom okolnosti pripala je Novom Goraždu,
koje je u sastavu manjeg bh. entiteta. Boš-
njaci Ustiprače koncentrirani su oko ove
džamije, koja je izgrađena davne 1973. go-
dine. Osim centralne džamije Ustiprača,
STAV 2/9/2022 41