Page 44 - STAV broj 391

DRUŠTVO

Ubistva, silovanja, deportacija u koncentracijski logor

ZA ZLOČIN U RAŠTANIMA

OČITO NIKADA NIKO I

NEĆE ODGOVARATI

Tužilaštvo, kao i u većini slučajeva kada je riječ o ovoj vrsti zločina, uporno šuti. Stoga cijeli

događaj i dalje prekriva veo tajne i čini se da će tako zauvijek i ostati. U cilju historijskog
pamćenja, vrijedi se hronološki osvrnuti na taj događaj, jer dokumenti koje posjedujemo,
a potiču iz godine neposredno nakon Agresije, sudeći po izjavama, nadolazeći politički

aktivisti nisu pročitali ili im nisu bili dostupni, što ih ni u jednom slučaju ne može opravdati.

Piše: Hasan EMINOVIĆ brigade Armije R BiH. Time su Raštani bili
ZLOČIN JE POČINJEN NAKON VOJNE dio zone odgovornosti IV. korpusa. Smjene
AKCIJE vojnika vršene su svaka četiri dana. Nedo-
edan od najmonstruoznijih masovnih Raštani su oslobođeni u akciji debloka- statak naoružanja uslovljavao je da oružje
zločina počinjenih nad nedužnim boš- de Mostara zajedno sa sjevernim dijelom imaju samo oni vojnici koji su na straži,
njačkim stanovništvom jeste zločin ko- grada Mostara i Bjelopoljskom kotlinom a oni koji su u pripravnosti ili dnevnom
Jjeg su počinile jedince HVO-a i HV-a 30. juna 1993. godine. Tada su jedinice odmoru nisu imali nikakvog oružja. Ova
u mostarskom prigradskom naselju Raštani. Armije R BiH u Raštanima (smješteni na činjenica često je od porodica ubijenih voj-
Tokom napada na ovo mjesto, oslobođeno sjevernom ulazu u Mostar, s lijeve strane nika spočitavana komandi bataljona i bri-
od strane Armije R BiH 30. juna 1993. go- rijeke Neretve) uspostavile odbrambenu gade. U rejonu koji je kontrolirala Armija
dine, pripadnici “Kažnjeničke bojne” pod liniju pravcem željeznički nasip, iznad Be- R BiH od davnina živjelo je uglavnom boš-
zapovjedništvom Mladena Naletilića Tute glerovića, Čvorinih, Krzmanovih, Dumpo- njačko stanovništvo. Artiljerijsko granati-
prilikom napada 24. augusta 1993. godine rovih, Vjezovića kuća, Usjeka do izlaska s ranje Raštana izvršeno je u popodnevnim
u ranim jutarnjim satima ubile su 24 civila Brane “Mostar”. U tim vojnim operacijama satima 23. augusta 1993. godine s položaja
i 8 zarobljenih pripadnika Armije R BiH. korišten je vod pripadnika 41. mostarske HVO-a sa Žovnice i Brkanovog Brda. U
Vojnici su se nalazili u kući Uzeira Begle-
rovića i nisu pružali nikakav otpor jer su
bili bez naoružanja. Tokom borbi nestalo
je 18 civila Bošnjaka za čiju se sudbinu
nikada nije saznalo. Pretpostavlja se da je
taj dan stradalo ukupno pedesetak osoba.
Počinioci zločina i njihovi naredbodav-
ci su na slobodi. Pravosudni organi nika-
da nisu poduzeli adekvatnu pravnu radnju
koja bi rasvijetlila ovaj događaj. Porodice
žrtava Kantonalom tužilaštvu podnosile
su zahtjeve za krivično gonjenje odgovor-
nih lica, ali to nikada nije dalo rezultata.
Tužilaštvo, kao i u većini slučajeva kada je
riječ o ovoj vrsti zločina, uporno šuti. Sto-
ga cijeli događaj i dalje prekriva veo tajne i
čini se da će tako zauvijek i ostati. Pamće-
nja radi, vrijedi se hronološki osvrnuti na
taj događaj, jer dokumenti koje posjeduje-
mo, a potiču iz godine neposredno nakon
Agresije, sudeći po izjavama, nadolazeći
politički aktivisti nisu pročitali ili im nisu
bili dostpuni, što ih ni u jednom slučaju
ne može opravdati.

44 2/9/2022 STAV