Page 60 - STAV broj 391

DRUŠTVO

Jezički savjeti dr. sc. Alena Kalajdžije (III)

ZAPISI IZ HISTORIJE I

JEZIČKE NEDOUMICE

Dr. sc. Alen Kalajdžija viši je naučni saradnik Instituta
za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je obavljao i
funkciju direktora u dva mandata. Njegova područja
zanimanja jesu lingvistika i historija jezika. Do sada
je ukupno objavio 72 rada, uključujući izvorne na-
učne članke, stručne radove i prikaze, a istovremeno
je učestvovao na 54 domaće i međunarodne naučne
i stručne konferencije, simpozija i okrugla stola, od
čega su 25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg na-
učnog saradnika. Učestvovao je na više od 60 struč-
nih tribina i promocija izdanja iz oblasti bosnistike.
Urednik je više od 20 izdanja Instituta za jezik, od
čega je u 14 izdanja bilo od izbora u zvanje višeg na-
učnog saradnika, te je bio recenzent niza različitih
naučnih i stručnih djela iz oblasti bosnistike.

KAKO JE BAN KULIN PRISEGNUO KNEZU KRVAŠU?

Dana 28. 9. 1189. godine napisan je najstariji srednjojuž- osnovu spomenutih leksema: prisega, prisezati, prisegnuti
noslavenski štokavski narodni tekst diplomatičkoga tipa – i sl., a takve su riječi tipa: doseg, opseg, doseći, dosegnuti,
Povelja Kulina bana. Tim povodom obilježava se Dan bosan- posegnuti, dosezati itd. O čemu je zapravo riječ? Korijen
ske pismenosti kao zalog trajnog sjećanja na ovaj historijski svih spomenutih oblika leksema jeste -sęg-, s tzv. nazalnim
događaj. Prema rezultatima dosadašnje nauke, pisana je e (*ę) u prasl. jeziku, koje se kasnije reflektira u e i daje oblik
uglavnom ustavnim pismom s elementima poluustava po- -seg-. Dodavanjem različitih prefiksa i sufiksa formiraju se
kazujući specifične narodne bosanske osobine i ortografiju različite lekseme, koje su već spomenute odnosno nave-
koja potvrđuje posebnu vrstu srednjovjekovne ćirilice, koju dene, kao i sve one koje se dalje izvode iz tih riječi, čineći
neki naučnici imenuju bosančicom dok drugi vele da je riječ jednu zajedničku porodicu. Korijen *sęg- prvobitno je objaš-
o specifičnoj, bosanskoj ćirilici. njavao “pružanje ruke”, kako nas o tome obavještava Skok,
No, povodom obilježavanja Dana bosanske pismenosti, obra- da bi kasnije oblik pri-sęg-a-ti označio pružanje ruke prema
timo pažnju na jednu leksemu koja je iz aspekta društvenih i panju, kojeg su se stari Slaveni, budući da su bili pagani,
političkih odnosa doba kada je Povelja nastala posebno za- dlanom dohvaćali, tj. dosezali navedeno deblo, govoreći:
nimljiva: to je oblik glagola u prezentu – prisežem, odnosno “prisezaju” (u 1. licu), što je označavalo formu svečanog
kako je navedeno prema stbos. morfologiji u Povelji: prise- zaklinjanja. Dakako, nakon što su prestali biti pagani, po-
zaju. Mnogi misle da su riječi prisežem i prisega isključivo stajući najvećim dijelom sljedbenici abrahamovskih religija,
hrvatske, što, međutim, nije potpuno tačno, odnosno što je forma svečanog zaklinjanja se promijenila, ali je jezički sa-
djelomično tačno jer su one istovremeno i svih drugih slaven- čuvan navedeni oblik glagola u značenju: kunem se. Zbog
skih jezika koji su ih sačuvale. Lekseme tipa prisega, prisezati, toga se u samoj Povelji, pri njezinu kraju, izriče formulacija:
prisegnuti i sl. u savremenom bosanskom jeziku imaju sta- “Tako mi Bože pomagaj i sije sveto Jevangelije.” To je po-
tus arhaizama, što znači da su posrijedi i bosanske lekseme. tvrda svečanog zaklinjanja nad svetim tekstom – koji slijedi
Kako, naime, možemo tvrditi da je Kulinova povelja bosan- Kulin, kao pripadnik krstjanskoga nauka. Eh, između osta-
ski spomenik, a onda nam se u njoj javlja “prisega”, koja log, zato je naš ban prisegnuo. Inače, prasl. oblik glasio
je tobože ekskluzivno hrvatska riječ?! Ta je riječ, znači, po- je *sęg-, od kojega su formirani različiti oblici u kojima su
stojala u bosanskom jeziku, ali je poslije zamijenjena ne- djelovale različite fonetske promjene: prisezati – tzv. treća
kom drugom, čime joj je osiguran status arhaizma, dok je, palatalizacija, prisegnuti – nema promjena, prisežem – tzv.
naprimjer, u hrvatskom jeziku ona aktivni dio leksike. Da je prva palatalizacija, kao i drugi oblici.
to tako, potvrđuje niz leksema koje su danas u bosanskom U svakom slučaju, Kulin je prisegnuo knezu Krvašu, a na
jeziku u statusu arhaizama jer su zamijenjene nekim dru- nama je da prisegnemo sebi samima, po Kulinovoj formu-
gim riječima, kao, naprimjer, tisuća. Također, da je to tako, li, da ćemo i dalje međusobno “prav goj i pravu vjeru držati
potvrđuju i druge riječi čije se porijeklo veže za korijensku odsele i dovijeka”.

60 2/9/2022 STAV