Page 61 - STAV broj 391

TISUĆA JE DIO BOSANSKOG JEZIČKOG INVENTARA

Često smo u poziciji da neke riječi proglašavamo bezrazložno se stroge ideološke polarizacije, tako da se bosanski našao iz-
hrvatskim. Takav je slučaj i s imenicom tisuća. U etimološkim među dvije krajnosti: hiljade i tisuće, koje se u laičkom poimanju
rječnicima navodi se da je riječ *tysǫt’ja pie. porijekla, odnosno smatraju srpskom i hrvatskom riječju. Takav je pristup pogrešan
prasl. Ona ne samo da je prisutna u većini slavenskih jezika već i treba biti svjestan autonomnosti razvoja samoga bosanskog
je dio leksičkih sistema brojnih ie. jezika, a takvi su npr. german- jezika, ne dovodeći ga u tzv. varijantsku polarizaciju s njemu bli-
ski jezici, npr. engl. thousand, njem. tausend, šved. tusen. U sla- skim jezicima, posebno u odnosu na srpski i hrvatski, a što se
venskim jezicima ovaj oblik s različitim varijacijama zastupljen je inače odnosi na brojne primjere koji su vještački isforsirani. Inače,
u zapadnim (poljskom, češkom, slovačkom) i istočnim (ruskom, riječ tisuća etimološki znači “debela stotina”. Prvi spomen ove
ukrajinskom, bjeloruskom) slavenskim jezicima dok u južnosla- riječi u bosanskim tekstovima nalazi se u najstarijem srednjojuž-
venskim makedonski i bugarski imaju po porijeklu grčku riječ – noslavenskom narodnom diplomatičkom tekstu – Povelji Kulina
hiljada, a što se protegnulo i na srpski, crnogorski, bosanski pa bana, gdje stoji: “tisuću i s’to i osm’deset’ i devet’ ljet’”. Može se
i na hrvatski. Isto tako, može se reći da je tisuća prisutna i u srp- zaključiti da je tisuća u bosanskom jeziku arhaična, ali i da je dio
skoj tradiciji. Međutim, u savremenom razumijevanju jezika, vrše bosanskog jezičkog inventara.

U OPĆINU ILI OPŠTINU

Odavno je veliki jaz u tome kako se ozna-
čava nešto što ima generalno, sveobu-
hvatno značenje i nešto što predstavlja
formalnu odrednicu društvene organizaci-
je. Što si dalje istoku, to je opšti i opština,
što si zapadnije, opći i općina jesu bliže. “PORODIČNA OBITELJ”
A šta pripada “centru” – Bosni i bosan-
skom jeziku? Prema starim izvorima koji Koja je nevolja, koja je muka pa se kod nas riječ porodica mijenja riječju obi-
se mogu naći, oblici obЬkina nalaze se telj? Iako hrvatska leksikografija bilježi imenicu porodica – u laičkom poimanju
u srednjovjekovnim bosanskim povelja- ovog termina – dolazi do mišljenja da se treba mijenjati imenicom obitelj, iako
ma. Međutim, svjedoci smo toga da će za to ne postoji nikakvo lingvističko opravdanje, pri čemu porodica uglavnom
mnogi reći kako cio život govore opšti ima više značenja nego obitelj. Šta kaže etimologija? Imenica porodica izvedena
i opština te da ne pristaju na kroatiza- je iz glagola poroditi odnosno roditi, što podrazumijeva biološku vezu srodnika
ciju bosanskog jezika. Šta je tu istina? i njihovu povezanost. Imenica obitelj izvedena je iz glagola obitavati, što mož-
Upotreba općeg i općine nije nikakva da ima veze s glagolom biti, iako neki misli da je njezina osnova *vit- (odakle je
kroatizacija zato što ovaj oblik pokazuje izvedeno ob-vit-a-va-ti), što znači život, odnosno suživot. No, direktna izvede-
unutarnji narodni jezički razvoj. Etimolo- nost ove riječi veže se za glagol obitavati, a to znači stanovati, odnosno dijeliti
gija riječi opći u prasl. je glasio *ob’tj’, neki, zajednički “domski” prostor, živjeti, a što po etimologiji ne mora označavati
da bi kasnije dodatkom sufiksa -in-a bila biološku ili krvnu povezanost. Zanimljivo je da u stsl. pridjev obitel’na znači go-
izvedena riječ općina. Zato su u sličnom stionična, a što se odnosi na Isusovo rođenje u navedenom objektu, a ustvari
statusu i druge izvedene riječi npr. opće- podrazumijeva mjesto bivališta. Riječ porodica, na drugoj strani, dosta je mla-
nito, uopće, sveopći; općinar, općinski; đa i prema nekim izvorima, zabilježena je u 16. stoljeću
općiti, priopćiti itd. Naime, u riječi opći Imajući u vidu kazano, trebalo bi voditi računa o navedenim značenjima, ali pre-
(i svim drugim izvedenim riječima) došlo ma široj rasprostranjenoj percepciji, riječ porodica prvenstveno podrazumijeva
je do jotovanja suglasnika t, pa prema bračnu vezu dvoje ljudi koji imaju potomstvo. Međutim, čak i ako nije slučaj da
tome, u bosanskom jeziku jotovano t daje članovi neke porodice čine biološko jedinstvo, to ne znači da jezik neće ap-
ć, kao npr. prut – pruće; krut – kruća; strahirati navedenu pojavu pod pojmom porodice. Ako je riječ o široj vezi, koja
platiti – plaćeno; svijetliti – svijeća itd., uključuje roditelje roditelja ili djecu djece, ili pak pobočnu liniju sestara i braće,
tako da nema oblika *prušte, *krušta, i njihove djece ili unučadi, s kojima se ne dijeli domaćinstvo, u jeziku postoji
*plašteno (nije od plasta), *sviješta itd. izraz familija, a čini se da još širu krvnu povezanost među srodnicima pokriva
Nakon što je poluglas ispao iza prefik- riječ rodbina, što očito ima veze sa spomenutom osnovom roditi.
sa ob-, dobijen je oblik obći, a kasnije je U slavenskim jezicima postoje različiti načini obilježavanja ovog pojma. U istoč-
jednačenjem po zvučnosti formiran oblik noslavenskim i južnim južnoslavenskim jezicima korijen ove riječi veže se za sje-
opći. Kad je riječ o obliku opšti, odno- me. U zapadnoslavenskim oblici se vežu za glagol roditi dok je u slovenskom
sno opština i drugim izvedenim riječima, veza s glagolom družiti.
on vodi porijeklo iz stsl. jezika u kojem Prema tome, u bosanskom je osnovna jedinica društva – porodica. Osim toga,
je registrirana promjena jotovanja t u št, kako je već kazano, porodica ima šire značenje u tzv. kolokacijama, jer se neće
a kasnije je preko crkvenoslavenskog, a nikad reći obitelj jezika ali itekako ima porodica jezika, kao i porodica naroda,
napose srpske redakcije stsl. jezika i cr- porodica društava, porodica mačaka, porodica glodara itd. Jednostavno kaza-
kve, leksikalizirana u srpskom jeziku. Ne- no, ne postoji nikakav opravdan razlog da porodicu prevodimo u obitelj! Zato
što slično, a vjerovatno prije, desilo se i je, na čisto semantičkom nivou, homoseksualna obitelj moguća, ali homoseksu-
sa “sveštenikom”, o čemu, ako Bog da, alna porodica nije. Zato nam se neki predmeti na fakultetima službeno nazivaju
drugom prilikom, ne “prigodom”. Obiteljska pedagogija. Što bi se u žargonu kazalo: “Niđe veze!”

STAV 2/9/2022 61