Page 57 - STAV broj 386
P. 57
je došlo do razdvajanja osoblja između gra- njihovi sudovi finansirani su iz austrou-
đanskih i šerijatskih sudova, označavaju- garskih blagajni. Šerijatski sudovi bili su
ći jasno smanjenje sudske uloge i utjecaja direktno podređeni habsburškim vlastima
lokalnih kadija. Od tada su kadije pred- putem novog Vrhovnog šerijatskog suda
sjedavale samo kao sudije na šerijatskim osnovanog u Sarajevu u julu 1879, koji je
sudovima. djelovao kao žalbeno tijelo. Vijeće za do-
Novopridošli austrougarski suci sve nošenje odluka ovog Vrhovnog šerijatskog
su više primjenjivali Austrijski građanski suda bilo je sastavljeno od samo dvojice
zakonik (Allgemeines bürgerliches Ge- kadija, a ostala tri člana predstavljali su
setzbuch [ABGB] iz 1811) iako on nikada nemuslimanski suci iz Vrhovnog suda.
nije dobio službeni status zakona. Kako
su se zakoni tanzimata trebali, barem u BRAK U ISLAMSKOM ZAKONU
teoriji, i dalje primjenjivati, a habsburška Unatoč značajnim promjenama koje je
administracija rijetko je donosila nove za- uvela habsburška uprava, uloga vjerskih
kone, “koegzistencija Mecelle [Osmanski autoriteta bila je minimalna. Habsburške
građanski zakonik temeljen na kodifikaciji vlasti zadržale su pravo imenovati člano-
islamskog prava] i ABGB-a” prevladavala ve, stalno kontrolirajući njihov pravni i fi-
je na građanskim sudovima. nansijski suverenitet. Iako su novostvore-
Istodobno su austrougarske vlasti želje- ne islamske vjerske institucije imale samo
le ograničiti nadležnost šerijatskih sudova, riječ u odabiru budućih kadija, Vrhovni
osnivajući posebno sudsku komisiju čiji je šerijatski sud mogao je zatražiti mišljenje
zadatak bio reforma pravosuđa krajem 1881. ulema-medžlisa prije donošenja presude.
godine. Na čelu komisije bio je Alois La- Ovo uključivanje osmanskog plura-
penna, sudija Vrhovnog suda u Beču i biv- lističkog pravnog sistema, uključujući
ši potpredsjednik Mješovitog apelacionog islamsko pravo i šerijatske sudove za regu-
suda u Aleksandriji. Sud je bio sastavljen lisanje porodičnih i bračnih pitanja među
od raznih austrougarskih zvaničnika, kao muslimanima, u austrougarsku upravu
i jednog bosanskog kadije, Nezira Škalji- može se na prvi pogled učiniti iznena-
ća. Jedan od rezultata rada komisije bila je đujućim, osobito s obzirom na liberalne
kompilacija šerijatskih načela koja se od- reforme koje su započele u Habsburškoj
nose na brak, porodicu i nasljedstvo, koja monarhiji 1848. godine. One su tražile
je kasnije objavljena 1883. kao Bračno, po- da se svakoj nacionalnosti priznaju jed-
rodično i nasljedno pravo muhamedanaca pre- naka prava, bez obzira na njihovu vjeru.
ma hanefijskom obredu i distribuirana svim U direktnom sukobu s tim, austrougar-
vlastima i sudovima u Bosni. ske su vlasti propagirale osmanski milet
Ova se kompilacija temeljila na zbirci sistem u Bosni, s različitim porodičnim
šerijatskih načela koju je stvorio Muham- i bračnim zakonima propisanim za sva-
mad Qadri Pasha, egipatski učenjak, koja ku konfesiju.
je bila široko rasprostranjena u islamskom Pravno, carstvo je bilo podijeljeno na
svijetu i njegovim kolonijalnim upravama. tri dijela između Austrije, Ugarske i Tran-
Habsburškim službenicima ova je kompi- silvanije te Hrvatske i Slavonije, od kojih
lacija služila kao priručnik, ali su je često je svaka imala vlastito tijelo porodičnih i
koristile i bosanske kadije. Zemaljska vlada bračnih zakona. U tom smislu, ugradnja
je reformirala način na koji su se buduće pluralističkog pravnog režima u Bosni nije
kadije obrazovale i obučavale osnivanjem bila iznimka, štaviše, inkorporacija razli-
škole za šerijatske sudije u Sarajevu 1887. čitih pravnih tradicija u imperijalno tijelo
godine. Učenici su dobijali pet godina po- zakona, uključujući integraciju islamskog
duke islamskog prava i predmeta nazvanih
“evropskim pravom”.
Komisija je donijela i Uredbu o redu
i djelokrugu šerijatskih sudova, a taj je
propis određivao koje su nadležnosti šeri-
jatskih sudova. Ovo sužavanje islamskog
pravosuđa na sudove zadužene samo za
presuđivanje u muslimanskim bračnim i
porodičnim stvarima nije bilo novo i već se
događalo u kolonijalnom Alžiru i Egiptu,
koji su služili kao primjeri habsburškim
upraviteljima. Ipak, zahvaljujući njihovoj
historijskoj važnosti tokom cijele osmanske
vladavine, šerijatski su sudovi bili, za razli-
ku od crkvenih sudova pravoslavne i kato-
ličke crkve, usko integrirani u habsburšku
upravu. Kadije su imenovale habsburške
vlasti, morali su položiti zakletvu caru, a
STAV 29/7/2022 57
