Page 59 - STAV broj 386
P. 59

nakon donošenja novog Osmanskog poro-  osiguravala jednakost za sve konfesionalne   Muslimanka koja se željela
          dičnog zakona 1917. godine, predložio da   skupine pred zakonom.
          ga usvoji Bosansko narodno vijeće. Kadije   Novi Krivični zakon za Bosnu done-  razvesti od muža mogla je
          su napomenule kako ovaj zakonik priznaje   sen 1879. sadržavao je nekoliko specifičnih  zatražiti zajednički hul (khul‘)
          samo muslimanske brakove registrovane   odredbi shvaćenih kao ustupci domaćoj
          na šerijatskim sudovima, naglašavajući da   pravnoj tradiciji. Tako su, osim dekrimina-  razvod, ali samo uz pristanak
          koristi i ženama jer se mogu jednostrano   lizacije bigamije za muslimane, određene i  muža. Čak i da je to primila,
          razvesti od muža. Ipak, zakonik nikada   blaže kazne za ubistvo svoje žene-preljub-
          nije proveden.                    nice ako budu uhvaćeni in flagrante delicto.   žena bi morala predati sve
                                            Dekretom iz maja 1881. ukinuto je tjele-  zahtjeve za mehr (arapski:
          RASPRAVA O KAŽNJAVANJU            sno kažnjavanje, čemu su se kadije žestoko   mahr; osmanski: mehir) i
            Prvi svjetski rat izazvao je novi val pri-  protivile. Klasično islamsko pravo oslanjalo
          tužbi na vanbračne veze ili brakove koji nisu   se na tjelesno i novčano kažnjavanje, a  nafaku (hrana ili uzdržavanje)
          bili u skladu sa šerijatskim pravom. Kadije   prvi moderni osmanski Krivični zakon,   koje je njen (bivši) muž
          su tražile i strožiju kontrolu sklapanja bra-  proglašen 1840, prvi je put definisao poseb-
          ka kroz obavezne upise u šerijatske sudove   ne kazne za djela koja su se prije kažnjava-  osigurao. Jednostrani razvod
          zbog vojnika koji su se ženili na nekoliko   la na diskrecijskoj osnovi. Neki nedostaci   bio je moguć samo u vrlo
          mjesta različitim ženama. Pokrajinska vla-  riješeni su novim krivičnim zakonom iz
          da izdala je Direktivu o “kontroli nemoral-  1851, koji je ubrzo zamijenjen Osman-  specifičnim slučajevima,
          nosti” i nezakonitosti ponovnog vjenčanja   skim carskim krivičnim zakonom iz 1858.   kao što su otpadništvo od
          “žena rezervista” u januaru 1917. Vlasti su   Bosanske kadije i dalje su pratile pravni
          trebale silom razdvojiti nezakonito vjen-  razvoj u Osmanskom Carstvu. Sva trojica  islama, alkoholizam ili
          čane parove i kazniti muškarce koji nisu   vrhovnih kadija, Salih Mutapčić, Hilmi   muška neplodnost. U takvim
          išli “u boj protiv neprijatelja”.   Hatibović i Ali Riza Prohić, školovali su
            Kadije su tražile da šerijatski sudo-  se u Istanbulu. Pravno znanje nastavilo je  razvodima (bivša) supruga je
          vi dobiju nadležnost za krivična pitanja,   teći između Bosne i Osmanlija. Pozivali   imala pravo na mehr i nafaku
          ali habsburške vlasti ostale su pri stavu   su se na osmanske zakone kako bi pojačale
          da budu ograničeni na rješavanje poro-  svoje zahtjeve za proširenjem sudskih nad-  u periodu iddeta.
          dičnih i bračnih pitanja. Moglo bi se reći   ležnosti. Osim toga, zajedničko osmansko
          da su habsburške vlasti legitimizirale ovo   shvatanje prava, pravde i javnog dobra po-  Da bi to ojačala, pokrajinska vlada je na-
          ograničenje sudske nadležnosti pozivajući   zivalo se u peticijama koje su muslimanski   mjerno ovlastila i zadužila lokalne bosan-
          se na načelo vjerske jednakosti jer su “po-  Bošnjaci slali osmanskom sultanu i, povre-  ske kadije s objašnjavanjem i tumačenjem
          sebne jurisdikcije” katoličke, pravoslavne   meno, austrougarskom caru pa se takve re-  osmanskih zakona. Ova strategija nije bila
          i jevrejske zajednice također bile nadležne   ference mogu shvatiti kao sredstvo koje je   jedinstvena za Austro-Ugarsku i može se
                                                                               vidjeti drugdje u carskim upravama kolo-
                                                                               nija s muslimanskim stanovništvom.
                                                                                  Nakon okupacije osmanske Bosne,
                                                                               Austro-Ugarska je trebala, prvi put u svo-
                                                                               joj povijesti, integrirati muslimansko sta-
                                                                               novništvo, zajedno s njegovim vjerskim i
                                                                               pravnim institucijama. Umjesto linearnog
                                                                               nastavka ili oštrog prekida s osmanskom
                                                                               pravnom i kulturnom prošlošću, carske
                                                                               su vlasti pregovarale o porodici, moralu
                                                                               i pravnim konceptima s muslimanskim
                                                                               elitama. Kada su šerijatski sudovi bili po-
                                                                               dređeni novouspostavljenoj austrougar-
                                                                               skoj upravi, smatralo se da bi oni trebali
                                                                               biti uglavnom nadležni u muslimanskim
                                                                               bračnim, razvodnim i nasljednim stvarima.
                                                                                  Ubrzo su se te rasprave proširile tako da
                                                                               su obuhvatile pritužbe o nezakonitim brako-
                                                                               vima, za koje se u to vrijeme tvrdilo da su en-
                                                                               demske za navodno “širenje nemorala”. Kao
                                                                               što je istaknuto, ove su tvrdnje bile središnje
          samo u tim područjima.            održavalo odnos između bosanskih Musli-  za još širi diskurs o “krizi” porodice i morala
            Carski upravitelji redovito su se pozi-  mana i Osmanskog Carstva.   u islamskom svijetu. Barem u habsburškoj
          vali na svoju “kulturnu misiju” da pogu-  Pokrajinska vlada dragovoljno je pri-  Bosni te rasprave nisu dovele do reforme
          raju Bosnu prema “zapadnoevropskim”   hvatila zahtjeve kadija jer je to pogodovalo   porodičnog prava. Umjesto toga, bosanske
          standardima i “modernizuju” njen pravni   njihovom cilju integracije muslimanskog   kadije uglavnom su koristile moralne argu-
          sistem. Dok je uprava Bosne izlazila u su-  stanovništva u carstvo. Jamčenje musliman-  mente kako bi povećale svoje kompetenci-
          sret posebnim zahtjevima muslimana, kao   skog sudjelovanja u novoj upravi, zajedno   je. S druge strane, austrougarske vlasti nisu
          što je poštivanje specifičnog društvenog   s naporima da se “modernizira” i industri-  se željele miješati u upravljanje musliman-
          položaja žena, uključujući njihovo pokri-  jalizira regija, imalo je za cilj preobraziti   skim brakovima i razvodima niti su šerijat-
          vanje i spolnu segregaciju, ona je također   Bosnu u “uzornu pokrajinu” (Musterstaat).   skim sudovima dale dodatne nadležnosti. n


                                                                                                    STAV 29/7/2022 59
   54   55   56   57   58   59   60   61   62   63   64