Page 80 - STAV broj 224
P. 80
KULTURA
Prilog za razumijevanje razvoja moderne umjetnosti
u Bosni s početka 20. stoljeća
MODERNO SLIKARSTVO
I SPECIFIKUM
BOSANSKOG PEJZAŽA
Mnogi slikari željeli su predstaviti Bosnu kao zemlju simbola,
izgubljenu arkadiju, mjesto o kojem se mašta, zemlju koja počiva na
Piše: Kenan ŠURKOVIĆ mističnim duhovnim vrijednostima. I kao što postoji izraz “bosanski
slog u arhitekturi”, tako bismo isto, ali kroz specifikum slikarstva i
jedinstvenog motiva, trebali govoriti i o “bosanskom slogu u slikarstvu”
astanak i razvoj moderne um- i pomalo konfuzan, iako je na kraju do- pojavljuje se početkom 20. stoljeća.
jetnosti u Evropi počinje djelo- veo do toga da se u novonastalom jugo- Na krilima društvenih reformi koje
vanjem postimpresionističkih slavenskom kraljevstvu formira snažna su došle s Austro-Ugarskom mnogi
Nslikarskih grupa koje su bile likovna scena koja će utjecati na sve ono mladi talentirani umjetnici odlaze u
pod utjecajem Van Gogha, Gauguina i što će se pojaviti u budućnosti. Evropu, gdje studiraju na tamošnjim
Cézannea. Takve tendencije primjetne likovnim akademijama. Međutim, neki
su od perioda posljednje impresioni- MODERNO SLIKARSTVO NA BALKANU umjetničku naobrazbu traže i u svojoj
stičke izložbe 1886. godine, pa sve do Moderno slikarstvo u našoj zemlji, domovini. U to vrijeme u Bosni nije
početka Prvog svjetskog rata i pojave i to kada su u pitanju domaći autori, bilo jasno definirane likovne scene,
dadaizma, koji je radikalno odstupio
od ideja modernizma. Centar svih tih
dešavanja bio je Pariz, u kojem su se
okupljali mnogi svjetski umjetnici. U
tom periodu nastaju stilovi poput foviz-
ma, kubizma, ekspresionizma i apstrak-
tnog slikarstva. U modernoj umjetnosti
oblik je shvaćen na veoma fleksibilan
način, s otklonom od klasične umjet-
nosti, koja više nije mogla zadovoljiti
modernog čovjeka i njegova estetska i
socijalna poimanja. Forma se početkom
20. stoljeća posmatrala fenomenološki,
esencijalno, apstraktno, sugestivno, što
je bilo daleko od naturalističkog kopira-
nja stvarnosti. Ovakva umjetnost širila
se cijelim svijetom, i to preko Pariške
škole, šireg umjetničkog pokreta s po-
četka 20. stoljeća, u kojem su učestvovali
slikari iz brojnih zemalja, a koji su se u
dvadesetim godinama počeli vraćati u
svoje zemlje i tamo širiti novostečene
umjetničke ideje. Kroz taj proces prošli
su i slikari s balkanskih područja, pa i
oni iz Bosne, ali je taj put bio specifičan Đoko Mazalić
80 20/6/2019 STAV