Page 79 - STAV broj 224
P. 79
Harun Mehmedinović
povećao”, kaže Jennifer ironično. Iz le- Ovaj film čista je nauka, zaprljanog, uništenog svijeta. “S atmosfe-
denih planina dokumentarac gledaoca dosadan za gledanje, još teži rom možete učiniti samo dvije stvari. Mo-
“seli” na zeleno more u Marylandu, gdje žete prestati emitirati stakleničke plinove,
je sjedište Nacionalne okeanske i atmos- za probavu, ali se s njegovim ili vratiti ugljični dioksid iz nje. Prvo mo-
ferske administracije (NOAA). sadržajem mora upoznati žete učiniti konverzacijom, energetskom
“Na kraju posljednjeg ledenog doba učinkovitošću i čistom energijom. Drugo
prije 20.000–11.000 godina ugljični di- svaki stanovnik Zemlje. Kada možete učiniti fotosintezom, bilo na ko-
oksid povećao se za oko 80 ppm, s 200 naredni put budemo trovali pnu, na farmama, u šumama, fitoplankto-
na 280. To je bilo jako sporo. Bilo je po- ovu planetu, trebamo znati nima, kelpima u okeanima. To, zapravo,
trebno 6.000 godina da ugljični dioksid pojednostavljuje stvari”, objašnjava Paul
naraste za 80 ppm. U predindustrijsko da to radimo svjesno i da Hawken, autor najopsežnijeg projekta koji
doba, prije 1850. godine, ugljični diok- nismo ništa drugo negoli je ikad predložen za preokretanje global-
sid iznosio je blizu 290 ppm. Sada vidi- njeni neprijatelji. I nemojmo nog zagrijavanja – projekta “Drawdown”.
mo povećanje za 2 ppm na godinu. To je Dakle, rješenja se kriju u solarnoj energiji,
povećanje stopostno došlo zbog ljudske biti iznenađeni kada se i solarnim farmama, turbinama za vjetar,
aktivnosti. Ovaj nagli porast, u uspored- ona pobuni protiv nas. Sat umjetnom i bioničkom listu, mašinama za
bi s geološkom povijesti, nazivam eksplo- otkucava izravno hvatanja zraka, proizvodnji stru-
zijom”, nastavlja Pieter Tans, koji vodi je iz morske vode, sadnjom novog drve-
NOAA-inu globalnu referentnu mrežu mora, trajne suše itd. Bila bi katastrofa da ća i obnovom starog, i sve je na čovjeku
za stakleničke plinove. otopimo glavne ledene pokrove. (...) Doš- i njegovoj konačnoj odluci.
lo bi do potopa velikih obalnih gradova. Zemlji je preostalo još samo osam go-
POSLJEDNJA PRILIKA Bilo bi manje kopna. Pojavile bi se eko- dina ako nastavimo s dodavanjem ugljič-
Dakle, u prvom dijelu film upozora- loške izbjeglice, ljudi bi morali napustiti nog dioksida u atmosferu, a nakon što op-
va, konkretnim podacima i činjenicama, mnoga područja. Napuštali bi i trope jer terećenje postane previsoko, uslijedit će
ali opet i uključuje gledaoca da aktivno bi postali prevući za ljudsku habitaciju. topljenje Arktika, metan će se oslobađati
razmišlja o onome što gleda i sluša te ga Bilo bi prevruće za poljoprivredu. Usje- i mreža života će se raspasti.
primorava da sam istraži, naprimjer, zna- vi u tropima dramatično bi se smanjili u Led u plamenu nije ostvarenje s veli-
čenje jedinice ppm – “dijelova na milion” produktivnosti. Ukratko, to bi bio svijet kom umjetničkom vrijednošću ili stilskom
(to znači da, ako u milion grama vode (1000 s manje kopna, hrane, vode, a s više lju- inovativnošću. U njemu nema političkih
kg) dodaš 1 gram etanola, dobit ćeš otopi- di. To je recept za nacionalnu sigurnosnu polemika, historijskih govora, društve-
nu etanola u vodi koncentracije 1 ppm). katastrofu”, tvrdi dr. Michael Mann, di- nih analiza. Definiran “ledom u plame-
Kamera se zatim vraća na ledene pre- rektor Centra “Earth System Science”. nu”, procesu koji nastaje bušenjem rupa
djele, na kojima su od ovog čvrstog agre- Režiserka Conners zatim poseže za u zaleđenom jezeru i paljenjem metana
gatnog stanja ostali samo otopljeni koma- natpisima renomiranih novinskih teksto- koji iz njih probija, ovaj film čista je na-
di, što najjasnije prikazuje kamera koja je va i naučnih radova te citira The Indepen- uka, dosadan za gledanje, još teži za pro-
duži period snimala njegovo pomicanje i dent: “Porast temperature prijeti izumi- bavu, ali se s njegovim sadržajem mora
nestajanje u vodi. U nastavku autori do- ranjem divljih životinja”, The Guardian: upoznati svaki stanovnik Zemlje. Jer dok
kumentarca definiraju koliko globalno “Klimatske promjene stvorit će najveću većina stanovnika naše planete svoj dom
zagrijavanje kao posljedica nekontrolira- svjetsku izbjegličku krizu”, NPR: “Kli- uzima zdravo za gotovo i svakodnevno ga
nog korištenja fosilnih goriva utječe na matske promjene ubijaju Veliki koraljni svjesno zagađuje, nekolicina ljudi na dru-
ljude i druge pojedinačne oblike života. greben”, Gist: “Svijet je vruć, gori i po- gom kraju svijeta žrtvuje svoje živote da
“Kada govorimo o opasnom zagrijava- plavljuje, klimatske promjene su stigle”... spase život njihovoj djeci i svim budućim
nju planeta, mislimo na zagrijavanje od oko U jednostavnoj i očekivanoj struktu- pokoljenjima. Kada naredni put budemo
dva Celzijeva stupnja od predindustrijskog ri filma, nakon alarma, stručnjaci nude trovali ovu planetu, trebamo znati da to
doba. Tada smo počeli uočavati neke od naj- rješenja koja će zaustaviti uništenje Ze- radimo svjesno i da nismo ništa drugo
gorih i potencijalno nepovratnih učinaka mlje, a onda dramaturgija slijedi ponov- negoli njeni neprijatelji. I nemojmo biti
klimatskih promjena: znatno topljenje le- no paljenje crvene lampice te na koncu i iznenađeni kada se i ona pobuni protiv
denog pokrova, posljedično povećanje razine tračak svjetlosti na kraju ovog zagađenog, nas. Sat otkucava. n
STAV 20/6/2019 79