Page 77 - STAV broj 356 - 357
P. 77

Bošnjaci Bosne i Hercegovine u prvoj go-  se naziva nemoguća jezična konstrukcija   Porodica živi u Travniku do 1914. godi-
          dini Drugog svjetskog rata. Samo dvadeset   u kojoj se spajaju dva nespojiva, suprot-  ne, gdje su rođena njihova tri sina s ko-
          pet dana prije ovog događaja, 11. decem-  na pojma, naprimjer “drveni kamen” ili   jima porodica 1914. godine seli u Banju
          bra 1941. godine izglasana je i Tuzlanska   “gromoglasna tišina”.    Luku, gdje je otac porodice postavljen na
          muslimanska rezolucija. Njen prvobitni   Godine 1948. u prvom popisu poslije   mjesto muftije. U Banjoj Luci porodica
          tekst bio je napisan u izuzetno oštrom   Drugog svjetskog rata Bošnjaci su imali   ostaje jedanaest godina, a za to vrijeme
          tonu, pa je odlučeno da se tekst ne šalje,   mogućnost da se “opredijele” i većina je   se rađa još četvero djece. Godine 1925.
          nego da u Zagreb ode delegacija od jeda-  ostala “nepredijeljena” (89 posto), to jest   porodica seli u Tuzlu, gdje se iste godine
          naest Bošnjaka i tri Hrvata i da usmeno   ostali su Bošnjaci, dok se istovremeno   rađa osmo dijete. Tuzlanski muftija bio
          protestuje u Vladi Nezavisne Države Hr-  11 posto, uslijed društvenog i ekonom-  je sve do 1933. godine, kada je izabran za
          vatske zbog zločina.              skog pritiska, upisivalo kao Srbi, Hrvati   člana Ulema-medžlisa u Sarajevu. Penzi-
            Značaj Tuzlanske rezolucije leži u   ili Crnogorci. Ukupan broj Bošnjaka na   oniran je 1936, u pedeset i osmoj godini
          činjenici što je donesena svega nekoliko   popisu stanovništva 1948. godine bio je   života. Iste godine kupuje kuću u maha-
          dana nakon pokolja 300 Bošnjaka u selu   885.691 osoba. Njih 788.380 izjasnilo se   li Mejdan, u kojoj živi sve do svoje smrti
          Koraj podno Majevice 28. novembra 1941.   kao “neopredeljen”, dok se 72.008 izja-  21. juna 1963. godine.
          godine, koje su ubili pripadnici četničkog   snilo kao “Srbin-neopredeljen”, a 25.301   Muhamed Šefket Kurt na jednoj je
          pokreta. Takav stepen morala i hrabrosti   kao “Hrvat-neopredeljen”.   fotografiji snimljen sa svoje sedmero od
          zaslužuje spomen kao autentičan primjer   Muhamed Šefket (1879–1963) po-  osmero djece u Banjoj Luci 1923. godi-
          humanosti u ekstremnim ratnim situaci-  tječe iz mostarske porodice Kurt, a sin   ne. Trojica sinova završila su pravo u Za-
          jama. Muslimanske rezolucije nakon za-  je hadži Fadila ef. Kurta (1845–1893) ,   grebu. Huk i vjetrovi Drugog svjetskog
          vršetka Drugog svjetskog rata nisu našle   rođenog u Kurtovom sokaku, u mahali   rata prošli su i kroz muftijinu kuću u
          zasluženo mjesto u socijalističkoj histo-  Carina, koji je bio muderis u Travniku,   Tuzli, odnijevši sa sobom živote trojice
          riografiji niti im je jugoslavenska država
          pridavala značaj. Bile su naprosto odbače-
          ne i nespojive s tadašnjim dominantnim
          narativom o komunistima kao jedinim
          koji su bili na strani pravde i humanosti
          u toku ratnog vihora.
            Za taj svoj poduhvat poslije 1945. go-
          dine u socijalističkoj Jugoslaviji muftija
          Kurt je odlikovan “Ordenom bratstva i
          jedinstva prvog reda”. Kad je umro, na sa-
          hranu je došlo desetak hiljada ljudi, među
          kojima najviše Srba – seljaka iz okoline
          Tuzle. Potresan govor nad grobom održao
          je pravoslavni sveštenik Đorđe Jovanović,
          koji je cijeli rat proveo u koncentracio-
          nom logoru Dachau i čudom ostao živ.
          Uslišena je njegova neuobičajena molba
          da on bude taj koji će u efendijin grob sići
          prije njega, dočekati tabut s efendijinim
          tijelom i položiti ga u kabur.
            Nažalost, pola stoljeća kasnije će se
          u većini gradova u kojima su rezolucije   Muhamed Šefket Kurt sa svoje sedmero djece u Banjoj Luci 1923. Slijeva: Fadil (1910–1945), Enver (1914–1943),
          1941. godine donesene, Prijedoru, Bijelji-  Halima u krilu oca (1918–1969, udata Vučetić), Asim u krilu oca (1917–1943), Nurija Asim (1911–1998), Alija Kemal
          ni, Banjoj Luci, Tuzli, Mostaru i Sarajevu,   (1912–1984), i Fadila (1915–1968), udata za Safeta Pašića porijeklom iz Gacka. Osmo dijete koje nije na ovoj slici
                                             – Nedžatija Muhamed (1925–1991), rađa se u Tuzli. Tri sina sa ove slike – Fadil, Enver i Asim – ubijena su tokom
          desiti strašni zločini, razaranje gradova,   Drugog svjetskog rata. Tri sina – Fadil, Alija Kemal i Enver diplomiraju pravo na Zagrebačkom sveučilištu.
          proganjanje i formiranje koncentracio-
          nih logora za Bošnjake u cilju ostvari-  gdje se Šefket i rodio. Mekteb je završio   njegovih sinova. Dvojica su poginula u
          vanju velikosrpskog državnog projekta   u Travniku, a ruždiju u Mostaru, gdje je   partizanima, dok su trećeg ubili partiza-
          kroz Agresiju na Bosnu i Hercegovinu.  slušao predavanja poznatog mostarskog   ni na kraju rata iz nepoznatih razloga.
                                            alima Fehmije ef. Džabića, muftije i borca   Četvrti sin sa slike je kao doktor prava
          “NEOPREDELJENI MUFTIJA”           za vjersku autonomiju bosanskohercego-  radio u civilnim općinskim upravama
            Fotografija lične karte muftije Kurta   vačkih muslimana.          NDH, pa je radi toga poslije 1945. go-
          iz 1946. godine na tako jasan način poka-  Kasnije se u Sarajevu upisao u Gazi   dine kao “narodni neprijatelj” osuđen
          zuje tešku i tragičnu historiju Bošnjaka.   Husrev-begovu medresu, iz koje je nakon   na dvadeset godina robije. Muhamed
          Na jedan je način slika i tragikomična –   godinu dana otišao na nauke u Istanbul.   Šefket i supruga Arifa nisu se od gu-
          na slici vidimo čovjeka sijede brade i u   Tamo je studirao punih deset godina i oti-  bitka sinova nikad oporavili, ali o tome
          odjeći muslimanskog vjerskog službenika   šao u Damask radi učenja arapskog jezi-  nisu pričali, nosili su se s prazninom i
          s ahmedijom, ali zakoni države mu zabra-  ka. Po povratku u domovinu 1908. godi-  boli, doslovno primjenjujući ono što
          njuju da iskaže svoju nesumnjivu pripad-  ne postavljen je za imama i hatiba Hadži   islam propisuje u slučaju smrti najbli-
          nost muslimanskom, odnosno bošnjačkom   Ali-begove džamije i muderisa istoimene   žih: “Tuga i žalost za umrlim treba da
          narodu, prisiljen je da se izjasni kao “ne-  medrese u Travniku.     bude samo stanje srca i osjećaja, ali ni
          opredeljen”. Taj “neopredeljeni muftija”   Muhamed Šefket Kurt oženio je Ari-  jedno ni drugo ne smije poprimiti vid-
          tako ispade stilska figura, oksimoron, kako   fu (1883–1959), rođenu Turalić, iz Tešnja.   ne spoljne znakove.”     n


                                                                                                   STAV 31/12/2021 77
   72   73   74   75   76   77   78   79   80   81   82