Page 75 - STAV broj 279
P. 75

Ustvrdit će i to da, za razliku od “braće   bolest, a ne ponudi lijek. Kazat će jedi-  Dubravić je predložio i to da se, u skladu
          inovjeraca”, naša djeca ostaju bez škole,   no da se njegovi prijedlozi razlikuju od   s ovim potrebama, “udesi nastava na Gazi
          rastu s ovcama i kozama, postaju šumski   Omerhodžićevih.            Husrev-begovoj medresi, pošto je davno
          ljudi i tek nešto malo prolaze mekteb.   Riječ koja bi mogla biti rješenje cijelog   ukinut Darul-mualimin”. Jasno, mualime
          “Znadu, možda, arapski hurufat i nešto   problema jeste – mekteb. “Naši mualimi,   za ove dodatne napore i aktivnosti treba i
          dova i ajeta, ali ne znaju pisma kojim se   to su učitelji vjere, dakle učitelji koji zna-  adekvatno nagraditi, “mjesečnom ili godiš-
          piše materinski jezik, ne znaju latinice ni   ju predavati djeci naučnu građu”, počinje   njom svotom”. Za sve ovo neophodna su
          ćirilice, ne umiju pročitati ni pozivke, a   svoju opservaciju. Oni bi trebali proći po-  dodatna sredstva koja Vakufsko-mearifski
          kamo li napisati pismo ili pročitati koju   sebne pedagoške tečajeve, a time bi se mo-  sabor može osigurati na razne načine, pa i
          knjigu, novinu...” Nepismenost je poseb-  gao pozabaviti Ulema-medžlis “jer mi ima-  “iz posebne dotacije od strane g. ministra
          no izražena kod žena. “Može se reći da u   mo našu vjersko-prosvjetnu autonomiju”.   prosvjete”. Usporedbe radi, on će kazati
          selu nema nijedne muslimanke alfabet-  Dubravić će biti do kraja jasan i konkre-  kako je država “sve srpskopravoslavne au-
          ke”, piše Dubravić.               tan, te će predložiti deset preciznih mjera   tonomne škole... primila na svoj budžet”,
            Ni uvjeti života ne idu našem seljaku   kako bi se cilj i ostvario. Najprije predlaže   ali i naglašava da “iz posebnih naših prilika
          naruku. Kuće su uglavnom “šeperuše – i to   da se u mjestima (selima) gdje nema škole   mi ne možemo naše osnovne vjerske škole
          stare”, po zemljanim podovima “se pljuje i   “u mektebima zavede naučna građa”, bar   (mektebe) pustiti Državi... sve i kad bi to
          hrače”, a suđe je uglavnom od starog bakra   u prva dva razreda, te da se prijepodne uči   željeli”. Ipak, imamo pravo tražiti dotacije
          “koji se u pet godina jednoč okalajiše”. Na-  vjeronauka, a poslijepodne “svjetovni pred-  za mektebe “koji rade na pobijanju nepi-
          vodi da se često umjesto ćilima koriste ha-  meti (čitanje, pisanje i računanje)”. Pred-  smenosti i širenju prosvjete”.
          sure, umjesto jorgana ponjave te da se pije   laže i to da se đaci “koji su izučili mekteb   Konačno, Dubravić će na kraju pred-
          iz ibrika, a ne iz čaša. “Sobe su uske i niske   pozovu opet u mekteb na svjetovnu nasta-  ložiti da Ulema-medžlis sastavi poseban
          da se mogu što bolje zagrijati, ali je u njima   vu”. Za takvo što neophodno je mektebe   plan i program za takve mektebe, “da za-
          puno čeljadi pa se zrak brzo pokvari...” U   opremiti po školskim standardima (klupe,   vede poseban nadzor i da se pobrine za
          svemu ovome se, po njegovom mišljenju,   tabla, ormar i dr.), a u slučaju prevelikog   zgodne udžbenike”.
          našem selu treba pomoći, ali prije svega u   broja đaka organizirati takozvanu “pre-  Iskreno, tekst sam pročitao više puta i
          školovanju: “(...) ali najprije škola. Ovo je   kodnevnu nastavu”. Nužno bi bilo da ti   studiozno protabirio. Štošta mi je i ranije
          potreba notorna.”                 i takvi reformirani mektebi imaju školske   bilo poznato, ali sam ponešto i naučio. Sva-
            Dubravić će, dalje, istaći da se o ovom   odbore, poput onih u školama. Svršenika   kako, žalosti činjenica da su određena pita-
          pitanju govori i piše u člancima, te spo-  bivšeg Darul-mualimina, “a ima ih dosta”,   nja, kao kakav čičak, zalijepljena uz nas, ali
          minje učitelja Ahmeta Omerhodžića i   treba provesti kroz pedagoške tečajeve i os-  i raduje spoznaja da je uvijek bilo svjesnih
          njegov članak, ne ulazeći u detalje. Na-  posobiti za svjetovnu nastavu, a oni bi to   i savjesnih pojedinaca i umnih glava koje
          mjesto toga će s čitaocima podijeliti svo-  mogli završiti “kroz nekolike hefte”. Teča-  su, po pravilu, gledale dalje od svoje avlije
          ja razmišljanja i elegantno ponuditi vla-  jevi bi trebali biti uz ferije i u medresama   i pričale o stvarnim i nasušnim potrebama.
          stita rješenja, vješto izbjegavajući da, kao   koje imaju internat i hranu “jer su muali-  Koliko se njihov glas čuo, to je već dru-
          i mnogi, bude neko ko tek dijagnosticira   mi slabo plaćeni”.        go pitanje.                    n









































                                                                                                    STAV 9/7/2020 75
   70   71   72   73   74   75   76   77   78   79   80