Page 71 - STAV broj 370

Kovačićima te na Stupu. Uvakufio je i ze-
mljište Ravanluk kod Višegrada, čifluk Ko-
vanluk kod Rogatice, pašnjake na Igmanu i
Bjelašnici, petnaest čifluka u selu Kovači,
osam mlinova na Mošćanici, pet na Košev-
skom potoku, pet u Visokom, tri kod Roga-
tice, četiri kod Višegrada, a podigao je i 33
česme. U vakufnami je odredio da se u ima-
retu svakog dana kuha fudulija, uoči petka
i za Bjaram pilav i zerde, a svakog 10. mu-
harema, na dan kada se pred Musom otvo-
rilo more, a Nuh Arkom napokon dodirnu
kopno, ima da se zgotovi ašura.
Bio je toliko brižljiv da je na kraju odre-
dio i sredstva za koja će se kupovati med,
njime će se dočekati i biti počašćen svaki
putnik koji zakonači u njegovoj musafirhani.
Med se kupovao skupa sa sirom, koji se ta-
kođer posluživao gostima, te se za ove dvije
namirnice dnevno izdvajala jedna akča. Za
pšenicu je dnevno trošeno pet akči, za rižu
tri, za meso deset, za hljeb četrnaest, za drva
četiri, na mutaveliju pet, na šejha tri, po dvi-
je na pisara, nazira, pekara, kuhara, kajima,
feraša, za razne opravke tri akče dnevno, a
za ulje, prostirke, svijećnjake, začine i sol
dnevno se trošilo pet akči, dok se za sprav-
ljanje ašure godišnje izdvajalo 300 akči.
I tako nekoliko stotina godina. I povrh
toga: kada se Sarajlije nakon pohoda Eu-
gena Savojskog vratiše u spepeljen grad, u
ovoj kuhinji hranila se cijela Skender-pa-
šina mahala. Nakon nekoliko mjeseci ka-
dija naredi muteveliji da prestane s tim, ali
narod se pobuni, te je godinama na Sken-
der-pašinom kazanu bila cijela Skenderija.
Neki kazuju da je Skender-paša bio lju-
bomoran na Isa-bega, a drugi da mu njegova
priroda, sufijski mir i jednostavnost nisu do-
puštali da živi na brdašcetu, uzdignut iznad
SKENDER-PAŠIN VAKUF ponad tekije prostirahu se voćnjaci i livade. naroda, kao kakav vlastelin. Zato je, vele, prije
Historičarka Behija Zlatar u svojoj studiji Odozgo, sa Soukbunara, dao je Skender-paša nego će podići svoj dvor najviše vremena pro-
o Skender-paši piše da je, na osnovu jednog spustiti cijevi i tako osigurati vodu za svoje vodio na imanju u Veseloj Straži u Uskoplju.
dokumenta koji se čuva u Gazi Husrev-be- građevine. Hamdija Kreševljaković piše da Ali to ne znači da nije volio Sarajevo. Napro-
govoj biblioteci, Skender-paša tekiju počeo je pred tekijom sve do 1891. godine stajala tiv. Ta zar sama činjenica da je podigao vlastiti
graditi već za svog prvog namjesnikovanja česma s dvije lule i kamenim koritom, te dvor ne govori da je svaki put kada bi otišao iz
u Bosni, ali da ju nije dovršio prije nego se, da je od nje ostao samo tarih. Sarajeva nastojao i, za razliku od svih ostalih
umoran i ostario, povukao na svoj zeamet Na drugoj strani Miljacke, na zemlji paša koji se do krvi boriše da ostanu što duže
u Veseloj Straži. Otuda je poslao sina Ha- koju kupi od Alije, Skender-paša podignu u Istanbulu, tražio da ga vrate ovamo?! Zbog
san-bega da dovrši poslove u Sarajevu. Iz saraj, vlastiti dvor iz kojeg će vladati, jer toga i jeste tri puta stolovao u Bosni.
raznih izvora historičari iščitaše da je tekija ga, priča se, nije dojmio onaj koji poviše Treći je put, kazuje se, došao na vlastiti
podignuta “na veoma lijepom mjestu u bli- Atmejdana izgradi Isa-beg Isaković. Pored zahtjev, i to pošto je već bio poslan u penzi-
zini vode”, a jedan škrt opis nađoše i u popi- dvora podigao je karavan-saraj s jedanaest ju da se odmara i uživa u svim blagodatima
su vakufa iz 1540. godine. Ondje se kaže da dućana, a onda je sve ove građevina jednim prijestolnice. Stambol je zamijenio za Saraje-
je “s dvije strane tekije bila bašča, travnjak, mostom povezao s tekijom i tabhanama na vo. Ovdje i kosti ostavi, ali njegovom grobu
šuma”. Pored tekije, izgrađeni su i musafir- lijevoj strani. “Taj most bio je od drveta i ne ostade ni traga, a cijeli njegov vakuf bi
hana, za smještaj gostiju, te imaret, u kojem često je stradao u poplavama”, piše Behija na kraju sravnjen sa zemljom. Ne ostade ni
se kuhala hrana za derviše, za njihove goste Zlatar, “te ga je 1861. obnovio Fadil-paša džamija koju njegov sin Mustafa-beg Sken-
i za siromahe iz Skender-pašine mahale. Šerifović, o čemu se sačuva kronogram u derpašić, kao prvu potkupolnu džamiju u
Osim ovih građevina, uz tekiju su bile i njegovom ‘Divanu’. Napokon, 1893. most Bosni, sagradi u blizini njegove zavije. Ali
dvije tabhane, u kojima se štavila koža, što, je zamijenjen željeznim, ali ne na istom zato je, kažu, ostala jedna Skender-pašina
zbog groznog mirisa koji su širile oko sebe, mjestu nego nešto uzvodno.” džamija u Istanbulu, i danas je ondje, na
nikako nije išlo uz jednu ustanovu koja je Za održavanje ovih građevina Sken- Fatihu. I ostala je Nova Varoš, gradić koji
trebala biti duhovni centar ovog dijela gra- der-paša je uvakufio nekoliko čifluka oko te- je osnovao na putu između gradova Isa-be-
da. Uz tabhane bile su još ostave i štale, a kije, kao i one na Pofalićima, u Halilovićima, govih – Novog Pazara i Sarajeva. n

STAV 8/4/2022 71