Page 73 - STAV broj 436 - 02

SAMO SLABI NARIČU NAD

SVOJOM SUDBINOM

Prof. dr. Muhsin Rizvić (1930–1994),
jedan od najvećih bošnjačkih i bosan-
skohercegovačkih naučnika iz oblasti
književnosti, čiji je doprinos izučavanju
bošnjačke književnosti i kulture uopće,
s obzirom na vrijeme i okolnosti u koji-
ma je živio, ostao do danas nemjerljiv.
Jedan je od intelektualnih prvaka koji je
na početku mlade demokratije i bosan-
ske nezavisnosti sudjelovao u obnavlja-
nju bošnjačkih kulturnih institucija. 2.
maja 1991. godine u Zagrebu drži govor
na Osnivačkoj skupštini Kulturnog druš-
tva Bošnjaka Hrvatske Preporod te izgo-
vara riječi koje svojom sažetom porukom
i mudrošću odjekuju do današnjeg dana:
Jakima je svojstveno da budu strpljivi i
vladaju sobom i kad ih osporavaju i kad im
oduzimaju, i kad ih potvaraju. Samo slabi
nariču nad svojom sudbinom jer nisu sa so- od svega što nije dostojno odgovora, a ima toga, okrećemo se suvremenom razvoju, pi-
bom zadovoljni. Prestajemo da se dokazuje- za cilj da nas intelektualno iscrpljuje, da tanjima našeg napretka i sukladnog života
mo onima koji nas ne vide, i da se branimo naše stvaralačke snage vraća u sebe. Umjesto među narodima.

LIKOVNI UMJETNIK:

DINO NURADIN TRTOVAC

Dino Nuradin Trtovac rodio se 9. aprila 1947. godine u Ša- Parizu, gdje je od 1978. do
ronjama, Novi Pazar, gdje stječe osnovno i srednje obrazovanje 1979. godine u klasi profe-
(osnovna škola “Rifat Burdžević Tršo” i petogodišnja Srednja sora Jacquesa Lagrangea.
učiteljska škola – pedagoški smjer i muzičko obrazovanje – vio- Sljedećih deset godina živi
lina). Petogodišnje sviranje violine ostavit će duboke tragove i u Parizu, Zagrebu i Lon-
dilemu: glazba ili slikarstvo? Prevladat će slikarstvo s vječnom donu. Izlaže na poznatim
glazbenom podlogom. Diplomirao je slikarstvo na Višoj peda- pariškim salonima i galerijama družeći se s renomiranim sli-
goškoj akademiji. U Zagreb dolazi 1972. godine i upisuje slikar- karima i književnicima, čije će knjige ilustrirati, te sineastima
stvo na Akademiji likovnih umjetnosti, gdje je 1977. diplomirao i ostalim umjetnicima, upoznajući i živeći parišku umjetničku
u klasi profesora Nikole Reisera. Dobiva stipendiju Francuske scenu. Na poziv Engleske vlade 1983. godine odlazi na specija-
vlade za specijalizaciju na L’École Superieure des Beaux Arts u lizaciju akvarela na Slade School of Fine Arts u Londonu kod
profesora Leonarda M’Comba, koji mu otkriva tajne engleske
škole akvarela. Kao profesor na Školi primijenjenih umjetnosti
i dizajna u Zagrebu, radio je od 1980. do 1983. godine. Ponov-
no se vraća u Pariz i London, a zatim u Zagreb. Između 1992.
i 2002. godine organizira program “autorska slikarska škola”,
koji realizira kroz desetogodišnji rad na učilištu Agora u Zag-
rebu. Sveučilišni je profesor na Akademiji primijenjenih um-
jetnosti u Rijeci u zvanju docenta od 2009. do 2012. godine.
Organizira i pokreće slikarsku školu-koloniju u prirodi Oraj –
Lovran. Član-osnivač Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti
postaje 2011. godine. Izlagao je na pedesetak samostalnih te na
više stotina skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik
je više internacionalnih nagrada i pohvala za umjetničko stva-
ralaštvo. Član je ZUH, HDLU-a, La Maison des Artist, Pariz.
Živi i radi u Zagrebu i Cavtatu.

STAV 14/7/2023 73