Page 71 - STAV broj 436 - 02

BOŠNJACI I SPORT: OD VITEŠKIH

TURNIRA DO SOKOLARSTVA

I FUDBALA, KO SU BILI PRVI

NASTAVNICI TJELESNE KULTURE

očeci tjelesnog vježbanja tokom sahata, 20‘ i 20“. Među pobjednicima na
postojanja srednjovjekovne bo- takmičenju u streljaštvu prvi put se Boš-
sanske države vezani su uglavnom njaci spominju 1898. (Sulejman-beg Su-
Pza ratničke vještine (mačevanje, lejmanpašić, Selver ef. Svrzo, Salih ef.
bacanje koplja, viteški turniri u teškim Aličević). U austrougarskom razdoblju se
oklopima s dugim kopljima), lov (gađanje među Bošnjacima razvija i planinarstvo.
lukom i strijelom i bacanje koplja), narod- Prvo društvo za sokolski pokret – koji se
ne igre i sportove (konjske utrke, bacanje javio u Čehoslovačkoj u drugoj polovini
kamena, hrvanje, dizanje tereta, trčanje, XIX st. – pokazalo se istovremeno kao i
skokovi iz mjesta i preskakanje konja, na- kod drugih naroda u Bosni, tj. početkom
rodna kola i plesovi i dr.). O ovome uvjer- XX st., pa je u Bijeljini već 1908. osno-
ljivo svjedoče brojni spomenici materijal- van Bošnjački soko (starješina društva je Abida Kadić Karahasanović polaže za
ne kulture, posebno stećci, pisani izvori bio Izet-beg Salihbegović, u Mostaru skijaškog trenera 1934. godine
i usmena predaja, a izuzetno je zanimljiv 1909. (prvi predsjednik bio je Ibrahim
pisani strani izvor o viteškom turniru iz ef. Kajtaz, a među osnivačima se našao
1412. u Budimu koji se odnosi na učešće pjesnik i kulturni radnik Osman Đikić),
bosanskih plemića Hrvoja Vukčića Hrva- u Tuzli 1910. (na poticaj prof. Envera ef.
tinića i Sandalja Hranića, koji su oduše- Muftića), u Sarajevu 1911. (osnivači su
vili evropsku vlastelu svojom vještinom, bili Mustafa Kazman, Muhamed Bravo,
opremom oružjem i držanjem. Hakija Mujagić i dr.), a 1912. osniva se
S propašću srednjovjekovne bosan- u Sarajevu Bošnjačko sokolsko društvo
ske države i padom Bosne pod osmansku Đerzelez. Nakon Prvoga svjetskog rata
vlast donekle se mijenja struktura vještina članovi ovog društva osnovali su Bošn-
i sportova. U narodu su zadržani tradi- jački sportski klub, a nešto kasnije ovaj
cionalni oblici nadmetanja i prihvaćeni klub se pretvara u Sarajevski nogometni
novi: kamena s ramena, gađanje kopljem – klub. Sokolsko društvo u Čapljini osnova- Prvi fudbalski klub u Sarajevu je osnovan 1908.
džilitom, skakanje iz mjesta, veranje uz jelu no je 1912, a zna se za postojanje društva
namazanu lojem, pješačke utrke, hrvanje u Banjoj Luci, Maglaju, Trebinju, Stocu, Bošnjaci su u upravi sokolskih društava
pehlivana i drugo, a u sloju bosanskih Brčkom, Visokom i drugdje. Godine 1913. bili neravnopravno zastupljeni: svega ih
feudalaca bili su razvijeni: utrke konja, lov u Sarajevu je održana osnivačka konferen- je 18 bilo među 647 članova uprave u 67
sa sokolom, streljaštvo, o čemu posebno cija Saveza muslimanskih sokola, ali je društava. Od toga su samo dvojica bili
upečatljivo svjedoče narodne pjesme. Prvi svjetski rat prekinuo sve aktivnosti starješine društva (Galib Čapljić u Foči
Konačno, osmanskim školskim zakonom na ovom organiziranju. i Edhem Sikirić u Fojnici). Istaknuti so-
iz 1869. uveden je predmet gimnastika. Prvi Bošnjak nastavnik tjelesnog kolski prednjaci u Sarajevskoj župi su bili
Nakon okupacije Bosne i uspostavl- vježbanja bio je Enver Muftić, koji je Hajrudin Ćurić i Salem Jajatović.
janja austrougarske vlasti (1878) dolazi 1907. položio u Beču državni ispit iz gim- Poslije sokolstva najmasovnija sport-
do organiziranog bavljenja sportom pod nastike, a prva nastavnica bila je Abida ska djelatnost bio je fudbal, a prvi klub
utjecajem zapadnoevropskog poimanja Kadić Karahasanović, koja je 1931. završila osnovan je u Sarajevu 1908. pod imenom
ove djelatnosti te do osnivan- u Ljubljani Saveznu predn- Srednjoškolski klub, koji na gostovanju
ja prvih bošnjačkih sportskih jačku školu. Nakon uspostavl- u Splitu dobija ime Osman“(u njemu je
klubova i društava. Među pr- janja Kraljevine Srba, Hrvata igrao i Dž. Sulejmanpašić, kasniji igrač
vim oblicima organiziranih i Slovenaca ukidaju se sokol- tima SAŠK, vicešampion Jugoslavije).
sportskih natjecanja bile su ska društva na nacionalnoj Prvi nogometni klubovima počeli su se
konjičke trke, a posebno je osnovi i osniva se konačno u razdoblju između dva svjetska rata po-
bila značajna ona koja je od- Jugoslavenski sokolski sa- čele osnivati i atletske, plivačke, bokser-
ržana 1893. na relaciji Bihać vez, koji se – kada je u pitanju ske, hrvačke i druge sekcije. U istom raz-
– Sarajevo i u kojoj je pobi- bosanskohercegovački pros- doblju počeli su se razvijati i drugi ekipni
jedio Sabit-aga Ademović na Prva nastavnica tjelesne tor – 1929. organizira u četi- sportovi odbojka (koju je u Lukavcu 1929.
konju Mustaj-bega Džabića kulture, Abida Kadić ri župe: banjalučku, mostar- utemeljio Osman Tufekčić), rukomet (ve-
iz Jajca, prešavši stazu za 30 Karahasanović sku, sarajevsku i tuzlansku. liki i mali), košarka i dr.
(Rođena u Foči 1911.)

STAV 14/7/2023 71