Page 70 - STAV broj 436 - 02

KRAJOBRAZI BOŠNJAČKOG IDENTITETA

BOSANSKO BOGATSTVO –

SREDNJOVJEKOVNA PRIVREDA

BILA JE NA RAZINI EVROPSKE

privrednom ustrojstvu srednjov-
jekovne Bosne i razvoju njezine
privrede može se određenije go-
O voriti tek od polovine 14 st., bu-
dući da o tom razdoblju postoji više znanja
i detaljnije je istraženo. Istina, na temelju
tih znanja može se zaključivati da je i u
XIII st., kao i ranije, postojala u Bosni ru-
darska djelatnost, da su trgovci i vlastela
Bosne održavali trgovačke veze, posebno
s Dubrovnikom. Za to je osobito značajna
Povelja bana Kulina, izdata Dubrovčanima
29. 8. 1189, o slobodnom kretanju i prometu
dubrovačkih trgovaca po Bosni.
Prošireni prostor bosanske države do
konca prve polovine XIV st., kao i do tada
razvijeno rudarstvo i na njemu zasnovana
trgovina u razdoblju koje slijedi, omoguća-
vaju živ privredni razvoj zemlje. Rudarstvo Povelja kralja Stjepana Tomaτa, 1459. godina
i promet rudarskim proizvodima, trgovina,
graditeljstvo, zanatstvo, novčano poslovanje Srebrni i bronzani nakit iz grobova u Grborezima kod Livna
i promet stočarskim proizvodima i krznom i ¼ ipuljiåa kod Bugojna, 14-15. vijek
– sve to govori da je privreda srednjovjekov-
ne Bosne tog razdoblja bila na razini razvi-
jenih privreda zemalja Sredozemlja i južne
Evrope. O tome također svjedoči srazmjerno
velik broj gradova s trgovima, trgovačkim
kolonijama, carinarnicama, razuđenim trgo-
vinskim vezama i bogatom ponudom roba u
prometu. U te brojne varoši naseljavaju se,
pored domaćih i stranih trgovaca, razne za-
natlije: oružari, obućari, krojači, drvodjelje,
kujundžije i drugi. Izvori izričito potvrđu-
ju da su pojedine kujundžijske izrađevine
(nakit, posuđe i drugi predmeti od metala
za svakodnevnu upotrebu) bile rađene na
bosanski način. U Bosni su izrađivane i pre-
rađivane razne kovine pa se na osnovi njih
razvila proizvodnja oružja i oruđa u broj-
nim gradovima, kao što su: Fojnica, Visoko, kraljevi dozvoljavali su slobodnu trgovinu i bosanske krupne vlastele. Oni svoje bo-
Deževica kod Fojnice, Konjic, Srebrenica, stranim trgovcima, uz obavezu plaćanja ca- gatstvo stječu od zakupa rudnika srebra
Jeleč na rijeci Govzi, Foča, Hlivno, Janjići rine pri uvozu i izvozu roba. i olova, te od carina, ali i od trgovine. U
kod Zenice, Bihać, Vrbaški Grad (Banja Mladi ljudi iz Bosne odlazili su u Dub- izvorima se spominje da je kralj Tomaš 3.
Luka), Soli (Tuzla), Arnautovići kod Vi- rovnik i druga poznatija privredna središta II 1449. sklopio ugovor s trogirskim tr-
sokog, Srebrenik i drugi. U važnim rudar- Dalmacije da izučavaju zanate, i to najviše govcem Nikolom o osnivanju trgovačkog
skim krajevima postojale su dubrovačke zidarski, kovački, drvodjeljski, bravarski, društva sa zajedničkim ulogom od 12.000
kolonije, kao u Srebrenici, Ustikolini, Foči, oružarski, tekstilni, ali i da se obrazuju u dukata. Otvorili su dućane u Splitu, Foj-
Maloj Riki kod Opuzena, Župi Dračevici, umjetnosti: slikarstvu, muzici i sl. O porastu nici i Jajcu, a čistu dobit dijelili napola.
Trebinju, Konjicu, Visokom, Prači i drug- trgovinskog prometa Bosne s njenim okru- O bogatstvu bosanskih vladara i krupne
dje. U svim većim varošima postojale su i ženjem govori i osnivanje trgovačkih udru- vlastele govore i njihovi veliki ulozi nov-
carinske službe, kao u Lednici kod Brgata, ženja, kako bi se na taj način prikupio veći ca i dragocjenosti u Dubrovniku, te njih-
Drijevima, kod Čapljine i Gacka, u Ustiko- kapital neophodan za porast robnog prometa. ovi zajmovi uz kamatu od 5 posto, koji su
lini, Goraždu, Srebrenici, Olovu, Ostružni- O ekonomskom procvatu Bosne u XIV i u nekim slučajevima dostizali iznos i do
ci kod Fojnice i drugdje. Bosanski banovi i XV st. govori i bogatstvo bosanskih vladara 2.500 dukata.

70 14/7/2023 STAV