Page 68 - STAV broj 436 - 02

KRAJOBRAZI BOŠNJAČKOG IDENTITETA

FRANJEVCI, HRVATI,

BOSANSKI JEZIK I

BOŠNJAŠTVO

ošnjaci od iskona svoj maternji koji su obilježje prevladavajuće zapad-
jezik najčešće imenuju bosan- ne štokavštine.
skim. I ne samo oni nego su ga i Fra Antun Knežević (Varcar-Vakuf,
Bnjihovi susjedi često tako imeno- današnji Mrkonjić-Grad, 9. januara 1834.
vali (najčešće katolici, kako u Bosni, tako – Kotor-Varoš, 22. septembra 1889) bio
i izvan nje), o čemu svjedoče brojna djela, je bosanski fratar, zagovornik bošnjaštva
dokumenti, te putnici kroz Bosnu i naše i bosanskog jezika. Obučen u odijelo sv.
krajeve. Jedan od najstarijih spomena bo- Franje 26. aprila 1851. godine, mladu misu
sanskog jezika imamo u notarskim knjiga- imao je 21. septembra 1856. godine. Stu-
ma grada Kotora (3. juli 1436): mletački dirao je u Fojnici, Rimu i Sijeni. Imao je
knez u Kotoru kupio je petnaestogodišnju nadimak Škobalj. Bio je jedan od glavnih
djevojku “bosanskog roda i heretičke vje- zagovornika bošnjaštva i borbe protiv hr-
re, zvanu bosanskim jezikom Djevenu”. vatizacije i srbizacije bosanskih katolika
Sličnosti i podudarnosti u savremenom i pravoslavaca. Njegova glavna ideja jes-
standardnojezičkom izrazu Bošnjaka i te da su Bošnjaci jedan narod od tri vje-
Hrvata baziraju se upravo na prisnijoj re i da nikakvih Hrvata ni Srba nema u
vezi sa zajedničkom zapadnoštokavskom Bosni i Hercegovini do 19. stoljeća. Fra
dijalekatskom osnovom. Standardizacio- Antun Knežević nije bio jedinstvena
ni tokovi na bosanskohercegovačkom tlu pojava u ovom smislu, ideje je preuzeo
dovršeni su, inače, krajem 19. stoljeća, direktno od fra Ivana Franje Jukića, koji
kada je za osnovicu standardnog jezika mu je bio učitelj, ali su i drugi pripad-
prihvaćena progresivna istočnohercego- nici franjevačkog reda još od 17. stoljeća
vačka ijekavskoštakavska govorna oblast. prihvatali ideju bošnjaštva i prenijeli je Fra Ivan Franjo Jukić
Tako se unutar savremenog standardnog u okviru bratstva u 18. i 19. stoljeću. Fra
jezika u Bosni i Hercegovini prepliću, Ivan Franjo Jukić u djelu Zemljopis i po- samoj naslovnici, štampan u prijevodu
osobito na leksičkom planu, oblici svoj- vijestnica Bosna zapisao je 1851. godine: na bosanski jezik.
stveni za istočnu štokavštinu (kojoj pri- “Bosna je jedina turska država, koja je No mnogo ranije (1760) fra Andri-
padaju govori istočnohercegovačkog tipa) čista sasvim ostala od turskog jezika, ja Kačić Miošić na naslovnici djela Ko-
s oblicima kako po selima tako po varošima, drugi rabglicza Pisma svetoga i svih vikovah svita
se jezik osim bosanskog dogagiajih poglavitih u dva poglavja raz-
i ne govori, najveća tur- digliena naglašava da je to djelo “prinio
ska gospoda samo onda iz knjiga latinskih, talijanskih i kronika
turski govore, kada su Pavla Vitezovića u jezik bosanski”.
kod vezira.” Bartol Kašić, isusovac i pisac prve hr-
Franjevci su iz vatske gramatike, godine 1640. u predgo-
udžbenika Racsun za voru Ritualu rimskom, koji je štampan u
pervu i drugu godinu sh- Rimu, govoreći o jezičkom i pravopisnom
kulsku (prijevod s latin- jedinstvu, također kaže: “Jere svaki člo-
skog: Ambroz Matić, vik svoga grada govor i besidenje hvali,
Osijek, 1827) u svoj- Hervat, Dalmatin, Bošnjak, Dubrovča-
im školama predava- nin, Serbljin”, i odlučuje da “bosanski
li matematiku. Nije upiše riči” bez obzira na to da li će ga os-
slučajno da je knjiga tali razumjeti.
štampana baš u Osi- U Rimu je 1630. godine u izdanju
jeku jer su franjevci Svete kongregacije za promociju vjere
tamošnju Isusovač- objavljen Ispoviednik, čiji je autor bosan-
ku gimnaziju preuzeli ki franjevac Stjepan Matijević Solinjanin.
1778. godine. Udžbe- Na naslovnici je napisano: “Preneseno od
nik je, kako i piše na jezik bosanski.”

68 14/7/2023 STAV