Page 62 - STAV broj 268-269
P. 62
RAMAZAN
Predsjednik Udruženja “Hadži Mujaga“
hadži Velija Semir Kukuruzović
TREBAMO BITI SRETNI
ŠTO IMAMO PRILIKU
ŽIVJETI KONTINUITET
“MESNEVIJE” U SARAJEVU
Kada je Fejzullah-efendija Hadžibajrić, poznati sarajevski mesnevihan, 1969. godine krenuo na
hadž, Konya je bio nezaobilazan grad na njegovom putu. Pošto je stigao, nemalo se rastužio kada
je saznao da se tu, u kolijevci Mesnevije, nije očuvao kontinuitet njenog kazivanja, te da se dersovi
iz Mesnevije ne održavaju već 40 godina. Dodatno ga je iznenadila i činjenica da, osim muftije, tek
poneki usputni zaljubljenik poznaje perzijski jezik. Kada im je Fejzullah-efendija ispričao, nisu se
mogli načuditi da se u Sarajevu posljednjih 450 godina bez prestanka kazuje Mesnevija, što nije
bio slučaj s brojnim gradovima širom Bosne i svijeta u kojima se nekada držao ders iz Mesnevije
Piše: Edib KADIĆ u Tursku, odakle Mesnevija i potječe, da ehli-sunnet vodile su pravom putu i do-
edib@stav.ba se i tamo ponovo počne kazivati.” lasku Allahu, dž. š.”
Kukuruzović naglašava da je imao ve- Ono što se danas može vidjeti kada se
Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ liku sreću čuti hadži hafiza Halid-efen- predstavljaju mevlevije uglavnom je slika
diju kako priča o vrijednosti Mesnevije, plesa sema. Taj ples sema, kaže hadži Velija,
pa se prisjetio ovog događaja: “Ne mogu nešto je zaista fascinantno i o njemu bi se
se tačno sjetiti, ali mislim da smo učili dalo pričati mnogo. “Ali, to ćemo ostaviti
adži Velija Semir Kukuruzo- hatmu, jer je Mushaf stajao na peštahti. za drugi put. Sema jeste vrhunac mevlevij-
vić predsjednik je Udruženja Nešto smo se zapričali oko Mesnevije, a on skog zikira, ali je to hazreti Mevlana ura-
“Hadži Mujaga“ u Sarajevu, je ušao u tumačenje tog nekog bejta, pa dio samo jedanput u svom životu.” Govori
Hmuezzin i učenik hadži hafiza mi je kazao koliko je Mesnevija važna za da bismo se i kao pojedinci i kao ummet
Halida ef. Hadžimulića koji je tridesetak nas muslimane i koliko je duboka i puna trebali prvo odgajati kako bi nam se ma-
godina pred ovim poznatim imamom, nasihata. Ustao je i otišao po jedan svezak kar jednom u životu desilo da napravimo
hatibom i mesnevihanom slušao Mesne- Buharijine zbirke hadisa i Mesneviju. Na taj ples sema, a ne da u tome bude sav fo-
viju. Objašnjava nam kako se Mesnevija tu peštahtu je prvo stavio Mesneviju, pa je kus i da to bude sve po čemu su mevlevije
kao odgojno štivo u Sarajevu kazuje već na nju stavio Buharijinu zbirku hadisa, pa poznate. “Prvo treba odgojiti čovjeka i da
više od 500 godina, te da je to jedno od je onda navrh stavio Kur’an. ‘Kur’an je se insan oblikuje onako kako će Allah, dž.
najdužih besprekidnih kazivanja za koje Allahova, dž. š., riječ. Hadisi su hazreti Pej- š., biti zadovoljan, jer smo mi kao insani
zna da je negdje prisutno. “U samoj Tur- gamberove, a. s., riječi, a ovo su Mevlanine metnuti na ovu zemlju da budemo halife
skoj dolaskom Kemala Atatürka prekinu- riječi. Vidiš, Velija, Mesnevija ti je temelj i Njegovi robovi, pa nam valja do tog ste-
lo se kazivanje Mesnevije i do našeg vre- temelju temelja’, rekao je hadži Hafiz. I pena doći. A biti Abdullah je zaista cilj
mena nije ga bilo, pa je jedan od turskih tako, ako čovjek hoće da ima jake temelje svakog mumina”, poručuje Kukuruzović.
šejhova prije nekoliko godina dolazio u kako bi mogao razumjeti hazreti Pejgam- On objašnjava da postoji velika razlika
Sarajevo i tražio od aktuelnog mesnevi- berove, a. s., riječi i Allahove, dž. š., riječi, između vrhunskih djela svjetske književno-
hana hadži hafiza Mehmeda Karahodžića put je puno lakši ako se ide preko Mesne- sti i Mesnevije, te da se može uzeti i pročitati
izun da u Turskoj počne kazivati Mesne- vije. Razumije se, ima i drugih štiva, ima bilo koje štivo, roman ili pripovijetka, pa
viju. Odozdo je to došlo sve do nas, da bi i drugih velikana, pa kome šta odgovara, se s glavnim likovima djela vještih pisaca
im se sjeme Mesnevije izgubilo, pa je sada neka probere. U islamskom svijetu je za- mi čitaoci s druge strane možemo identi-
iz Bosne opet trebalo sjeme poslati nazad ista bilo puno škola i sve te škole koje su ficirati i doživjeti čak i njihova osjećanja i
62 23/4/2020 STAV