Page 99 - STAV broj 268-269

KULTURA

Nesvakidašnji uvid u islamsku baštinu

ZNANJE KAO TEMELJNI POJAM

ISLAMSKE CIVILIZACIJE

Franz Rosenthal, Trijumfalno znanje: koncept znanja u

Piše: Hamza RIDŽAL srednjovjekovnom islamu; prijevod: Enes Karić, Centar za
napredne studije (CNS), Sarajevo, 2020. godine, 418. str.

U slučajna stvar. On se spominje s takvom
izdanju Centra za napredne stu-
ustrajnošću da to nikome ne može proći
dije u Sarajevu nedavno je publi-
neopaženo”, zaključuje Rosenthal, ističu-
cirana knjiga Trijumfalno znanje:
koncept znanja u srednjovjekovnom
islama koju je Poslanik prenosio svojim
islamu. Riječ je o studiji Franza Rosent- ći da je “znanje” jedna od temeljnih ideja
hala, orijentologa i dugogodišnjeg pro- sljedbenicima.
fesora Univerziteta Yale, u kojoj se autor “Koncept ‘ilma jedan je od onih koji su
bavi pojmom znanja u islamu i načinima dominirali islamom i dali muslimanskoj
razumijevanja znanja kroz islamsko sred- civilizaciji njezinu odjelitu formu i izraz.
njovjekovlje. Međutim, ovdje nije riječ Zapravo, nema nikakvog drugog koncep-
tek o nekom historiografskom bilježe- ta koji je djelovao kao determinanta mu-
nju različitih oblika i poimanja znanja u slimanske civilizacije u svim njenim as-
jednom dalekom vremenu. Svi koncepti pektima u istom obimu kao ‘ilm. To važi
znanja kojima se Rosenthal bavi prisutni čak i za najmoćniji termin muslimanskog
su i danas u intelektualnoj areni islamske vjerskog života poput, naprimjer, tawhida
misli, pa ova knjiga može biti od velike – ‘prepoznavanja Božije jedinosti’, ad-di-
koristi svima koji žele proširiti vlastite na – ‘prave religije’ i mnogih drugih koji
spoznajne horizonte i sagledati korijene se konstantno i emfatično koriste. Niti
pojedinih oblika znanja u islamu. jedan od njih nije jednak ‘ilmu po dubi-
Uz dobrodošao oprez, jer je riječ o au- ni značenja i širokoj upotrebi”, piše Ro-
toru koji je stranac u islamskom kultur- senthal, primjećujući da ne postoji grana
nom krugu – što ne mora biti uvjetom da muslimanskog intelektualnog, vjerskog i
bi se kvalitetno predstavila historija ideje političkog života, pa čak i “dnevnog živo-
“znanja” u islamskoj civilizaciji – treba arhivsku i bibliotečku građu. Filološka ta prosječnog muslimana i muslimanke”
istaknuti da ova knjiga nudi izrazito du- kompetentnost autora u ovoj knjizi nije koja je ostala nedodirnuta sveprodirućim
bok uvid u islamsku baštinu. O kakvoj je neprimjetna, ali je iz studije kao cjeli- stavom o znanju kao nečemu od vrhovne
obimnoj studiji riječ, svjedoči i podatak ne jasno da Rosenthal filologiju tretira važnosti za muslimansko biće.
da knjiga ima više od hiljadu fusnota u kao sluškinju historijskih i kulturalnih Dimitri Gutas ovu Rosenthalovu stu-
kojima se autor, vrstan poznavalac klasič- studija. Pritom, njegov pristup, kako to diju razumijeva kao odgovor na Ibn Hal-
nih orijentalnih jezika i ekspert za arap- primjećuje Dimitri Gutas u Predgovoru, dunovu Muqaddimu. “Muqaddima ima za
ski i aramejski jezik, poziva na autentičnu nije dogmatski niti moralistički. Rosen- cilj da opiše i analizira pokretače svjetske
thal nastoji “dati da izvori govore za sebe povijesti, ili zapravo islamske povijesti.
i izbjeći subjektivno tumačenje”. Rosenthal je odgovorio tvrdeći da je iden-
Riječ znanje (u arapskom Ukazujući na različite pristupe islam- tificirao znanje kao stimulirajući koncept
jeziku “‘ilm”, izvedena skom znanju, od pravnog i teološkog, pre- u islamskoj civilizaciji i nastavio da ga
proučava do u detalje, baš kao i njegov
ko filozofskog i racionalističkog, pa sve do
iz korijena “‘ – l – m”) u sufijskog, Rosenthal ukazuje i na plural- veliki prethodnik, a da ni za trenutak nije
Kur’anu se spominje na nost i bogatstvo islamskog naslijeđa, napri- zapao u besmislena poopćavanja”, tvrdi
Gutas. I doista, Rosenthal se ovom knji-
mjer širine islama i njegove nesvodivosti
čak 750 mjesta, što, grubo na singularne kategorije. Riječ znanje (u gom dotaknuo svih važnih oblasti unu-
tar kojih se strukturirao pojam znanja u
arapskom jeziku ‘ilm, izvedena iz kori-
rečeno, čini oko jedan posto jena ‘ – l – m) u Kur’anu se spominje na islamu: džahilijjeta, kur’anskih studija,
kur’anskog vokabulara jer čak 750 mjesta, što, grubo rečeno, čini kelama i islamskog prava, sufizma, filo-
zofije i historije islamskog društva. Zbog
oko jedan posto kur’anskog vokabulara,
cio kur’anski tekst sadrži jer cio kur’anski tekst sadrži nešto ma- toga se tvrdnja da je Rosenthal napisao
Muqaddimu našeg vremena i ne čini kao
nje od 78.000 riječi. “Učestalost kojom se
nešto manje od 78.000 riječi korijen ‘ – l – m ponavlja u Kur’anu nije pretjerivanje. n
STAV 23/4/2020 99