Page 57 - STAV broj 420

blokadom Nigerijske vlade, uz vojnu po-
dršku Sovjetskog Saveza i Velike Brita-
nije. Uz pomoć njemačke crkve, koja je
osigurala avionski prijevoz, Zülch je oti-
šao u Biafru i vidio da je tamo glad već
odnijela dva miliona ljudskih života. Po
povratku je organiziran veliki skup po-
drške u Hamburgu na kojem je govorio
nobelovac Günter Grass.
Željeli su skrenuti pažnju na sve
genocide, deportacije, masovna silovanja,
ukratko, brojna nepodnošljiva, najteža
kršenja ljudskih prava širom svijeta. U
njihovim su akcijama učestvovale broj-
ne svjetski poznate ličnosti: Heinrich
Böll, Paul Celan, Erich Kästner, Siegfried žrtava Agresije na Bosnu i Hercegovinu, uslove za prihvat izbjeglih i prognanih u
Lenz, Ernst Bloch, Jürgen Habermas, kao i s Jakobom Fincijem, kojeg je optu- Bosni, pa tek onda govoriti o njihovom
Günther Gras... žio da nije nikada jasno osudio Genocid. povratku u domovinu.“
Društvo za ugrožene narode bilo je Zülch je za života dobio brojna pri- „Oficijelna politika zapadnih zema-
vjerovatno najglasniji i najupečatljiviji znanja za svoj angažman. Među ostalima, lja i dalje nastoji da prikrije zločine koje
glas na njemačkom govornom području Savezni križ za zasluge, Nagradu Donje su Srbi i Hrvati počinili u BiH“, rekao
u vrijeme kad je stotine Bošnjaka tokom Saksonije za publicistiku, Nagradu za mir je 1997. godine u Sarajevu, kada je sti-
Agresije na Bosnu i Hercegovinu bilo pred grada Göttingena, Nagradu za građanska gao u glavni grad Bosne i Hercegovine
zatvorenim granicama evropskih država, prava Centralnog vijeća njemačkih ma- kako bi mu bio dodijeljen Srebrni orden
kada su ubijani u koncentracionim i logo- njina Sinti i Roma, Nagradu za ljudska bosanskog grba. Kazao je da zapadne ze-
rima za silovanje, kada su bili žrtve ma- prava Centralnog vijeća njemačkih Sin- mlje zbog indirektnog učešća u Agresiji
sovnih egzekucija i kada su umirali pod ta i Nagradu Srebrenice za borbu protiv na Bosnu i Hercegovinu ne žele poduzeti
granatama ispaljenim na njihove gradove. genocida. Tilman Zülch penzionirao se konkretnu akciju hapšenja optuženih za
Društvo za ugrožene narode 1993. 2017. godine. ratne zločine i dodao da se u svijetu još
godine, u saradnji s poznatim evropskim Tilman Zülch uvijek je bio na strani vodi politika izjednačavanja žrtava i zlo-
ličnostima, kao što su Marek Edelman, slabih, potlačenih, ugroženih naroda, na- činaca. Dodao je da Međunarodno druš-
komandant otpora u Varšavskom getu, s cionalnosti i manjina. Sarajevo i Bosna i tvo za ugrožene narode čini sve da takvo
francuskim filozofom Alainom Finkiel- Hercegovina kod njega su imali poseb- stanje bude promijenjeno, jer demokra-
krautom i litvanskim predsjednikom no mjesto, angažirao se za prava Kurda, tija u Bosni i Hercegovini postoji samo
Vytautasom Landsbergisem, organiziralo organizirao pokret za građanska prava na teritoriji pod kontrolom legalnih bh.
je demonstracije ispred nekadašnjeg kon- Sinta i Roma... Uvijek je tvrdio da se za vlasti. Tilman Zülch je dodao da se „u
centracionog logora Buchenwald. ljudska prava bori na ulici, s narodom, a svijetu pokušava sakriti Genocid koji je
Nakon toga, uslijedile su velike de- ne u kancelarijama. Takav je život imao počinjen u BiH kako bi se lakše izvršila
monstracije za Bosnu i Hercegovinu, svoju visoku cijenu, pa je s godinama ra- njena podjela i zbog toga se informacija
među kojima i ona u Bonnu 1994. godi- skinuo brojna prijateljstva upravo zbog o Genocidu mora koristiti kao oružje da
ne, na kojoj se okupilo oko 50.000 ljudi. svog angažmana. Nakon smrti svoje su- bi se BiH sačuvala“.
Usto, osnovan je Forum za Bosnu i pruge Ines Köhler-Zülch prije četiri go- Godinu dana kasnije u Sarajevu je
Hercegovinu (1994) i podignuto simbo- dine, koja mu je bila ogromna podrška i promovirana knjiga Genocid u BiH 1991-
lično groblje ispred rodne kuće kancelara najbolji prijatelj kroz cijeli njegov život, 1995, a predstavili su je tadašnji kopred-
Helmuta Kohla (1995). Godine 1995. or- Tilman Zülch je počeo odustajati i umro sjedavajući Vijeća ministara BiH Haris
ganiziran je u Bonnu Kongres o genocidu je u petak, 17. marta. Silajdžić i Tilman Zülch. Kako je reče-
u Bosni i Hercegovini, a podršku su dava- no na predstavljanju, knjiga predstavlja
le brojne njemačke javne ličnosti, poput SVJETLOST ZA BIH zbornik radova s Međunarodnog kon-
Rite Süssmuth, Christiana Schwarz-Sc- Godine 1995. Društvo za ugrožene gresa za dokumentaciju genocida, odr-
hillinga i Martina Walsera. narode pozvalo je njemačke građane da žanog u Bonnu 1995. godine, u kojem su
Godine 1980. Zülch je bio suosnivač se pridruže manifestaciji „Svjetlost za objavljeni i prilozi o kazivanju svjedoka
stranke Zelenih u Göttingenu, a godinu BiH“ i zapale svijeće za mir u Bosni i genocida. Direktor Instituta za istraživa-
dana kasnije dao je ostavku zbog navod- Hercegovini pred vijećnicama u svojim nje zločina protiv čovječnosti i međuna-
nog lijevog smjera stranke. Od 1985. do gradovima. Najavljujući ovu akciju koja rodnog prava Smail Čekić izjavio je da
1989. bio mu je zabranjen ulazak u DDR. je bila planirana u više od 100 većih nje- ova knjiga „promoviše čovječanstvu isti-
Svoj Stasijev dosje smatrao je „prizna- mačkih gradova, Tilman Zülch je kazao nu, činjenice o agresiji, genocidu i dru-
njem“. Treba, ipak, i podsjetiti da su se da se mora spriječiti da 820 hiljada bosan- gim zločinima fašizma, koji još prijeti,
uposlenici Društva ponekad žalili na au- skih izbjeglica padne u ruke ratnim zlo- što potvrđuju zločinci nad Albancima
toritarni režim Tilmana Zülcha. Spor oko čincima. Kritikujući njemačkog ministra na Kosovu“. Silajdžić je kazao kako se
navodno neutemeljenih raspoređivanja i unutrašnjih poslova Manfreda Kantara i „danas u krugovima međunarodne za-
krivo isplaćenih plaća eskalirao je 2012. njegove kolege na pokrajinskom nivou, jednice ne smatra kooperativnim govo-
krivičnom prijavom i isključenjem dvo- što su nekoliko dana pred božićne pra- riti o genocidu“ te zaključio: „Današnja
jice članova uprave, a Zülch se u jednom znike najavili povratak izbjeglica i gubi- situacija u BiH je posljedica genocida i
trenutku, nakon Agresije, sukobio i s Mir- tak izbjegličkog statusa, Zülch je upozo- agresije i ne može se prihvatiti podjela
sadom Tokačom u vezi s ukupnim brojem rio: „Političari moraju prvo promijeniti ratnog plijena.“

STAV 24/3/2023 57