Page 59 - STAV broj 420

DRUŠTVO

Islamska umjetnost

DŽUZOVI FERHAD-PAŠINE DŽAMIJE

U BANJOJ LUCI MNOGO SU STARIJI

NEGO SE TO DO SADA MISLILO

Po svemu, banjalučki džuzovi pripadaju jednoj manjoj grupi Mushafa
Piše: Kenan ŠURKOVIĆ iz perioda ilkhanidske dinastije, a koji su rađeni u Bagdadu između
1300. i 1316. godine od učenika Yakuta al-Musta’simija.

azi Husrev-begova biblioteka u Sa- format koji nije uobičajen kod prepisivanja ispisa urađen je u zlatnoj, a sljedeći u cr-
rajevu predstavlja najveću riznicu Kur’ana. S obzirom na to da su bili zbunjeni, noj boji i taj se obrazac provlači kroz čitav
orijentalnih rukopisa na Balkanu i pojedini autori tvrdili su da su ovi džuzovi bili rukopis. Dosad se mislilo da je riječ o thu-
Gjedna je od najvećih u Evropi kada posebno ispisani za Ferhadiju džamiju (po- luth-pismu, međutim, kroz ozbiljniju analizu
je u pitanju deponovanje tog kulturnog bla- vodom njene gradnje) i da zbog toga pripa- uočava se da je riječ o muhaqqaq-pismu.
ga. U svemu tome posebno se ističe kolek- daju drugoj polovici 16. stoljeća. Međutim, Muhaqqaq svoj vrhunac doživljava u
cija nekoliko stotina Mushafa. Mnogi od njih ne postoje bilo kakvi podaci o tome da su 14. i 15. stoljeću kod Ilkhanida, Mamelu-
predstavljaju istinska remek-djela kaligrafi- prepisani tim povodom, niti imaju dokazi o ka i Timurida, koji su producirali velike for-
je i iluminacije, a neki su posebno važni s direktnoj narudžbi od Ferhad-paše, niti bilo mate Mushafa i na kojima je to pismo mo-
obzirom na to da su ih prepisali bošnjački kakvih podataka o datiranju, ili da pripadaju glo doći do punog izražaja. Zbog toga se
majstori kalema. Također, Bošnjaci su bili i vremenu za koje se tvrdi. U tom smislu, ovi ono veoma rijetko pojavljuje u osmanskoj
naručioci posebno umjetnički opremljenih džuzovi prava su enigma. prepisivačkoj praksi, i to samo u detaljima.
Mushafa. Ovdje posebno treba izdvojiti ne- Kada je u pitanju identifikacija, ovdje se Prema tome, po svemu, banjalučki džuzo-
kompletirane džuzeve Kur’ana Mehmed-paše postavlja pitanje kako odrediti starost ne- vi pripadaju jednoj manjoj grupi Mushafa iz
Sokolovića iz 16. stoljeća i Kur’an Fadil-paše kom umjetničkom djelu ako ne znamo ništa o perioda ilkhanidske dinastije, a koji su rađe-
Šerifovića iz 1849. godine. Oba primjerka porijeklu, autoru ili dataciji. Tu nam svakako ni u Bagdadu između 1300. i 1316. godi-
predstavljaju vrhunac kaligrafije i iluminacije, pomaže analiza pisma i njeno tačno postav- ne od učenika Yakuta al-Musta’simija. Ovo
a posebno su interesantni jer prvi pripada ljanje u određen historijski period, kao i kom- posebno dolazi do izražaja ako napravimo
početku, a drugi kraju ove vrste umjetnosti parativna analiza ovog primjerka sa sličnim komparativnu analizu s identičnim džuzovi-
kod Osmanlija. rukopisima u drugim zbirkama. Da ukratko ma koji se nalaze u zbirkama u Istanbulu,
Primjerak Kur’ana koji je posebno inte- opišemo ove džuzove. Velikog su formata Leipzigu i Kopenhagenu. Svi oni pripada-
resantan a nalazi se u ovoj biblioteci jesu 59 x 40 cm, s tim da su nekada bili i veći s ju istom kompletu tzv. Uljaytuovog Kur’ana.
džuzovi Ferhad-pašine džamije u Banjoj obzirom na to da se usljed restauratorskih Riječ je o ilkhanidskom sultanu koji je i na-
Luci. Oni su iz ove džamije preneseni u bi- intervencija kroz vrijeme format skraćivao. ručio komplet od 30 džuzova. Osmanlije su
blioteku 1956. godine, a sačuvana su samo Riječ je, prema tome, o tvz. „bagdadskom došle u posjed ovog Mushafa u vrijeme sul-
dva nepotpuna džuza. Interesantno je, da formatu papira“, a koji nije bio uobičajen u tana Sulejmana, a jedan dio džuzova bio je
iako je riječ o reprezentativnim primjerci- osmanskoj likovnoj praksi. Ispisano je samo i u vlasništvu Rustem-paše. Vrlo vjerovatno
ma prepisa, oni su rijetko pominjani u na- pet redova teksta po stranici, a na početnim su džuzovi došli kao poklon prilikom otva-
šoj stručnoj literaturi. Osim što su kataloški listovima svakog džuza samo tri. Ovaj je pri- ranja Ferhad-pašine džamije.
zavedeni i kratko opisani, do sada nisu bili stup veoma rijedak i može se vidjeti samo Kod Osmanlija je bila sasvim normalna
ozbiljnije razmatrani. Razlog tome jeste nji- kod istočnjačkih primjeraka, konkretno kod praksa da se stariji primjeri Mushafa pokla-
hova veoma neobična kaligrafija i ogroman ilkhanidske kaligrafije. Jedan red kaligrafskog njaju za nove džamije. Tako je Mihrimah sul-
tanija uvakufila Mushaf prepisan 1340/41.
Džuzovi u Bagdadu za novoizgrađenu Rustem-pa-
Ferhad-pašine džamije; šinu džamiju u Istanbulu 1563. godine.
Fotografija: Kenan Šurković
Jedan memlučki prepis iz 1380. poklonjen
je novoizgrađenoj Piyale-pašinoj džamiji u
Istanbulu 1573. godine. Imamo primjer uva-
kufljenja memlučkog prepisa iz 14. st. za
Koski Mehmed-pašinu džamiju u Mostaru
1618/19. godine. Prema tome, ovo se de-
silo i u slučaju Ferhadije džamije. Sve na-
vedeno sugerira da džuzovi iz Banje Luke
pripadaju početku 14. stoljeća i da su dio
tzv. Uljaytuovog bagdadskog Kur’ana. S ob-
zirom na datum prepisa, možemo zaključiti
i da je riječ o najstarijem sačuvanom Mus-
hafu u našim zbirkama. n

STAV 24/3/2023 59