Page 70 - STAV broj 195
P. 70
DRUŠTVO
piše Osman Lavić u tekstu Hadži hafiz prava. Svoju sklonost tesavvufu, kojeg Azabagić je postavljen za reisul-ulemu
Mehmed Teufik efendija Azabagić. Bio je nije imao priliku institucionalno preda- 20. novembra 1893. godine. Na osnovu
oženjen Emina-hanumom, s kojom je vati iako mu je tokom vlastitog obrazo- Carigradske deklaracije, osmanska vlast
imao petero djece, dva sina i tri kćerke. vanja pridavao veliku pažnju, Azabagić preko svoje ambasade u Beču tražila je
“Azabagićevi sinovi su među prvim mu- je iskazao prepisivanjem šest sufijskih 15. januara 1895. godine da Austro-Ugar-
slimanima iz Bosne i Hercegovine stu- djela. “Veoma lijepim neshi pismom pre- ska povuče odluku o njegovom postav-
dirali pravo na Bečkom univerzitetu što pisao je zbirku od šest djela. Sva djela su ljenju na mjesto reisa, do čega, srećom,
ukazuje na Azabagićevu orijentiranost tesavufske sadržine, na arapskom jezi- nije došlo. “Da su se muslimani 1893.
prema Zapadu”, ističe Lavić. ku, što govori o prepisivačevoj sklono- godine pitali da izaberu koga hoće, vole
sti ka ovoj nauci”, piše Lavić, navodeći i žele, vjerovatno nikada ne bi izabrali
Azabagić je bio od onih ljudi koji da se ti rukopisi danas čuvaju u Gazi Azabagića za reisa. Da su umjesto nje-
su obilježili svoje vrijeme, ne propus- Husrev-begovoj biblioteci. ga bilo koga drugog birali, ne bi boljeg,
tivši priliku da svoje znanje i posveće-
nost utka u brojne institucije i projekte vremenu, prilikama i situa-
koji su bili od šireg društvenog znača- ciji primjerenijeg izazovima
ja. Bio je upravnik ruždije u Sarajevu reisa izabrali”, piše Spahić.
od 1862. do 1867. godine, pa upravnik
ruždije u Tuzli od 1867. do 1879. go- SPASIO OSNIVAČKU
dine. Nakon dvanaest godina službe u SKUPŠTINU GAJRETA
tuzlanskoj ruždiji, biva postavljen na
mjesto kadije u Donjoj Tuzli. Tu duž- Nakon što je 46 godi-
nost obavlja četiri godine, a od 1883. do na u kontinuitetu obna-
1887. godine djelovao je kao tuzlanski šao funkcije upravnika,
muftija. Postavljen je za profesora i pr- direktora, kadije, muftije
vog direktora Šerijatske sudačke škole i reisa, Azabagić je, uprkos
(Mektebi Nuvvaba), te specifične škole tome što je na mjesto reisa
jedinstvene u Evropi, koja je svečano postavljen na neodređeno
otvorena 19. decembra 1887. godine. Tu vrijeme, u 71. godini otišao
je Azabagić predavao logiku, historiju u mirovinu na svoj zahtjev,
šerijatskog prava i filozofiju šerijatskog podnesen dvije godine ra-
nije, kad mu je bilo 69 go-
Na stavove onih, dina. U molbi za umirov-
koji su od početka ljenje obrazlaže: “Stupio
sam već u godine kada
austrougarske
vlasti zagovarali čovjekova tjelesna snaga
počinje opadati. Ja sam
masovno tako došao do spoznaje da
iseljavanje dužnostima mojeg zvanja
Bošnjaka u kao vrhovne glave musli-
Osmansko carstvo manskog naroda u Bosni
Azabagić je i Hercegovini uz najbo-
odgovorio tekstom lju volju ne mogu više
sjajne Risale o zadovoljiti onako kako
hidžri, koja, čini bih to, u punoj mjeri,
se, nakon duže svjestan i odgovornosti
od 130 godina i teškoća mojega položa-
od publiciranja, ja, učinit htio. Naročito
ponovo može biti
aktuelna i važna me sprečava pokolebano
kao testament i moje zdravlje u tome da
opomena današnjoj
generaciji Bošnjaka,
rođenih u Bosni i
Hercegovini, koja
budućnost planira
izvan granica naše
zemlje
70 29/11/2018 STAV
