Page 69 - STAV broj 195
P. 69
bili su Mehmed-beg Kapetanović Lju- testament i opomena
bušak i Azabagić. današnjoj generaciji
Bošnjaka, rođenih u
“Oni sa novom vlašću i poretkom pri- Bosni i Hercegovi-
hvataju akulturaciju – ne i asimilaciju, ni, koja budućnost
prihvataju integraciju – ne segregaciju, planira izvan grani-
diskriminaciju i aparthejd, prihvataju ca naše zemlje. Risa-
na temelju priznanja ravnopravnost – a lu o hidžri Azabagić
ne jednakost među ljudima tj. da su lju- je napisao na arap-
di na temelju priznanja, slični i različiti skom jeziku i publi-
jedni drugima, da nikad nisu isti i jed- cirao 1884. godine, a
naki, niti su suprotni i isključivi jedni dvije godine kasni-
naspram drugih. Oni kao muslimani je i skraćenu verziju
rođeni u Evropi, prihvataju ravnoprav- na turskom jeziku.
nost, a odbacuju dominaciju, prihvataju Ponajvažnija poruka
Bogom dane razlike i sličnosti u slobo- koju Azabagić ispi-
di, a odbacuju vještačku, lažnu, namet- suje u ovom djelu je-
nutu i podmetnutu istost, istovjetnost i ste da se hidžrom ne
egalitarnu platonističko-komunističku osvajaju geografska
jednakost, ali odbacuju i sve isforsirane prostranstva, već se
i nametnute suprotnosti i isključivosti njome oslobađa čo-
među ljudima”, piše Mustafa Spahić u vjek i osvaja se prostor
tekstu Reis Azabagić – lider o(p)stanka. slobode. On navodi
situacije u kojima je
Ljubušakovi i Azabagićevi principi hidžra, u značenju fi-
ogledali su se u njihovom radu i djelova- zičkog preseljenja iz
nju. Na stavove onih, koji su od početka jednog mjesta u dru-
austrougarske vlasti zagovarali masov- go, obaveza muslima-
no iseljavanje Bošnjaka u Osmansko na, ali zaključuje da
carstvo Azabagić je odgovorio tekstom u društveno-politič-
sjajne Risale o hidžri, koja, čini se, na- koj situaciji u trenut-
kon duže od 130 godina od publiciranja, ku dok ispisuje svoje
ponovo može biti aktuelna i važna kao djelo takva hidžra nije
potrebna muslimani-
ma u Bosni i Hercegovini, te ih poziva možemo negdje, kad odemo, imati onu
da ne napuštaju svoja ognjišta odlazeći slobodu i onu sigurnost, koju u svojoj
u nesigurne vode tuđine. Ako to i čine, domovini uživamo? Zar može sjajnost
taj čin ne trebaju zvati hidžrom. neke zemlje ili grada naše oči dotle za-
sjeniti da nam uništi naše osjećanje pa-
NAŠE TIJELO JE ŠAKA triotizma?”, pitao je Azabagić svoje su-
ZEMLJE NAŠE DOMOVINE narodnjake 1884. godine.
I prije nego što je napisao Risalu o Mehmed Teufik-efendija Azabagić
hidžri, Azabagić je na bosanskom jezi- rodio se 1838. godine u Tuzli kao sin
ku u sarajevskom listu Vatan objavio bogatog trgovca Osman-bega. Njego-
tekst “Patriotizam”. Tekst je prenio i vi djed Ahmed i pradjed Mustafa oba-
Sarajevski list u 115. broju, 10. oktobra vili su hadž, što je u to vrijeme bio si-
1884. godine. U tom tekstu, koji je te- guran znak materijalnog blagostanja
matski i idejno veoma blizak njegovoj i društvenog statusa. Kasnije će i sam
Risali, Azabagić piše: “Kao što čovjek Teufik-efendija obaviti petu islamsku
svoju djecu i svoju familiju ljubi, tako dužnost 1895. godine, u vrijeme dok je
treba da ljubi i svoju domovinu. I zaista bio reisul-ulema. Osnovno obrazovanje
treba domovini davati prvenstvo u po- stekao je u rodnoj Tuzli a školovanje je
časti, jer naše tijelo je šaka zemlje naše nastavio u Istanbulu, gdje je 1861. godi-
domovine. Kad smo se na svijet rodili ne diplomirao na Darul-mualliminu. Od-
najprije smo svoju domovinu vidjeli. mah je bio zapažen kao neobično bistar
Zar nas nije domovina u svoje naručje i talentiran učenik, pa su ga profesori u
primila te nas svojim hljebom i svojom Darul-mualliminu ostavljali kao demon-
vodom odhranila? Zar nas nije zajedni- stratora da svojim kolegama pojašnjava
ca jezika i interesa i obrazovanje dovelo naučeno gradivo. “Naročitu pažnju po-
do toga da postanemo jednom familijom svećivao je izučavanju hadisa, logike, še-
a naša domovina jednom kućom? Kako rijatskog prava i tesavufa. Nije poznato
da ne ljubimo svoju domovinu, zar ima kada je i pred kim učio hifz, da li u Tuzli
nešto preče od vjere i domovine? Zar ili za vrijeme školovanja u Istanbulu”,
STAV 29/11/2018 69
