Page 64 - STAV broj 234

DRUŠTVO
Saladinov mezar u
Damasku
okupio veliku vojsku, a cilj je bio zauze- je urađeno kršćanskim zarobljenicima
ti Jerusalem, tada okupiran od križara. prilikom zauzimanja Jerusalema.
Pohod je započet u proljeće 1187. go- Payne piše kako su Franci koji su po-
dine, kada Saladin staje na čelo ogromne znavali Saladina svjedočili o “njegovim
vojske. Najpoznatija bitka bila je ona kod plemenitim gestama i ponašanju dostoj-
Hattinskih rogova, koja se dogodila 4. jula nom cara i da ništa nije utjecalo na nje-
1187. U njoj je pobijedio križarsku voj- govu spontanu srdačnost ili simpatiju”.
sku Guida de Lusignana, kralja Jerusa- Saladin je jedan od najvažnijih likova
lema i Reinalda de Châtillona. Bila je to srednjeg vijeka i na Zapadu i na Istoku.
kolosalna pobjeda u kojoj je Guido zaro- Međutim, prema tvrdnjama nekih da-
bljen, a Reinaldo pogubljen. Payne kaže našnjih historičara, kakav je primjerice
da je Saladinova pobjeda bila potpuna. Alfredo Crespo Borralo, koji je o Saladinu
“Križari se nikad nisu potpuno oporavi- objavio knjigu 2015. godine, lik “spasi-
li nakon tog kolapsa.” telja islama i osvajača arapskih zemalja”
Unatoč tome što je bio istaknuti pri- potpuno je mitiziran. I Borallo i Payne
padnik islamskog svijeta, kršćani su se tvrde kako je solidarnost s kršćanskim
Saladinu divili zbog njegova plemeni- neprijateljima s godinama preuveličana.
tog i nježnog karaktera. Kada je Saladin Istina je da se Saladina ne može pri-
ušao u Jerusalem, garantirao je poraže- kazati kao okrutnog monarha kakav je
nima da mogu sigurno otići iz grada, a bio Richard I, ali je isto tako tačno da je
njihove bogomolje nije dirao. Bila je to Saladin također osuđivao na pogublje-
vrlo plemenita gesta prema neprijate- nje. U tom se kontekstu spominje zapis
ljima. Međutim, ulaskom u Jerusalem Ibn Šadada, koji opisuje pogubljenje
ratovi nisu bili gotovi, jer su Franci iz- Reinalda nakon bitke kod Hattina. “Re-
gubili većinu svojih gradova i utvrda u inald je doveden pred Saladina. Zatim
Siriji i Palestini. Zbog toga, nakon pr- ga je pozvao da pređe na islam i, nakon
vobitnog šoka, papa Urban III ponovo što je čuo njegovo odbijanje, zatražio je
poziva stotine vitezova kako bi povrati- mač i odsjekao mu je ruku.” Reinaldo
li sveti grob. Tako su kršćani pokrenu- je ubijen zbog njegovih čestih napada
li Treći križarski rat kako bi Svetu ze- na hodočasnike, a Saladin je hodočašće
mlju stavili pod svoju kontrolu. Među smatrao svetim obredom. Ibn Šadad kaže
evropskim vladarima koji su sudjelovali da je sultanov čin bila pouka zatvoreni-
u tom pohodu bili su Nijemac Frederik ku koji je prekršio svete zakone islama.
I, Francuz Filip III i Englez Richard U proljeće ove godine objavljena je još
I. Oni su okupili moćnu vojsku koja jedna knjiga o Saladinu koja je izazvala
je stigla pred Akru, opkolila grad i na- veliku pažnju među Evropljanima. Riječ
kon toga pogubila više od 3.000 musli- je o radu Jonathana Phillipsa nazvanom istražuje tog izvanrednog čovjeka i mit
mana. Potpuno suprotno od onoga što Život i legende o sultanu Saladinu, koja nastao o njemu. Phillips, specijaliziran za
historiju križarskih ratova, čitaoca vodi
duboko u Bliski istok 11. i 12. stoljeća,
svijet spektakularne rascjepkanosti, slo-
ženosti i dinamičnosti, što je okruženje
kojim je Saladin morao ploviti.
Saladinov najveći dar nije bio rat, već
diplomatija. Bio je dovoljno hrabar, bio
je sjajan general na frontu, ali je njegova
stvarna snaga bila gradnja koalicija, za što
je koristio sve što je mogao kako bi privu-
kao potencijalne neprijatelje. Snažno je
podržavao vjerske institucije, a oslanja-
nje na članove porodice, poput njegovog
brata Saphadina, pokazalo se ključnim.
Phillips je u svojoj knjizi oslikao za-
padnu percepciju Saladina. Nakon pada
Jerusalema, viđen je kao zao čovjek, “na-
hranjen kršćanskom krvlju”. Također
je bio optužen da je svodnik, što je bilo
senzacionalno, ali neutemeljeno, ali čak
su i njegovi protivnici bili svjesni da je
Saladin poštedio Jerusalem nakon što ga
je osvojio. Možda je želio otkupninu i ro-
bove, ali je ipak uradio suprotno od onoga
što su napravili kršćani Prvog križarskog
rata, koji su masakrirali sve stanovnike
svetog grada. Kako su se diplomatske

64 29/8/2019 STAV