Page 75 - STAV broj 234

STAJALIŠTA

APOKRIFNI FRAZARIJ
Svako svoj mit nađe

KOMPENDIJ

O PROTEJU

Piše: Jedna od priča o njemu kazuje kako mu je došao Menelaj,
Irfan HOROZOVIĆ spartanski kralj, više izgubljen na moru nego u potrazi za
svojom ženom Helenom, koju nije našao u Troji jer nikad tamo
nije ni bila, nego u Egiptu, na ušću Nila. Ta priča jasno pokazuje
besmislenost rata i bogatstvo gluposti kojom je ta besmislenost
sa svih strana primjereno opremljena

roz vasionski beskraj plove dvije Sa svjetionikom koji je bio čudo. Ili, možda bolje kazano, primjereni mi-
duhovne knjige. Čitljive su onima I sam starac bio je čudo i neka vrsta nevid- tovi odabiru nas.
koji su u njima, čitljive i onima ljivog svjetionika za one koji su znali pitati. Starac iz mora, još vlažan od Homero-
Kizvan njih. Kako je izgledao Protej? vih heksametara, sigurno bi se složio s tim.
Prepoznajem u tim knjigama sve što Mogao je uzeti lik bilo kojeg stvorenja s Sve je znao Protej.
je zapisano. kopna, zraka i iz mora. Ali nije mu se dalo o tom govoriti.
Sve što je postalo sveto, iznevjereno Izgledao je, dakle, kako je želio. Zato ga je trebalo uloviti.
i preobličeno prema nesvetim uzorcima. Zašto je Protej važan? Kao leoparda, sabljarku ili sokola.
Naravno, to je samo svijet mogućnosti. Mit o Proteju nešto je što živimo iako Ulovljen, kazivao bi svoja viđenja.
Svijet koji živimo. tog nismo svjesni. Neki su tako saznali svoju sudbinu. Ne
Mogućnost koja jesmo. Camus je pronašao svog Sizifa. zna se je li iko od njih pokušao nešto pro-
Nasuprot tome, fluidi se i dalje među- Nije ga bilo teško pronaći nekom s ta- mijeniti. Uostalom, iako je riječ o buduć-
sobno prepoznaju, preobražavaju i žive je- kvim iskustvom, djetinjstvom i ljubavima nosti, sve se to zapravo dogodilo.
dan u drugom. koji su se preobrazili u nešto u što nije mo- Jedna od priča o njemu kazuje kako mu
San koji se izgubio u pokušaju da bude gao vjerovati. je došao Menelaj, spartanski kralj, više iz-
zapisan s obzirom na neshvatljiv srklet mog Isuviše tankoćutan čovjek za nekog ko gubljen na moru nego u potrazi za svojom
novog programa s kojim se neprestano sva- razmišlja filozofski. Nikad nisam prestao ženom Helenom, koju nije našao u Troji
đam, kao s nekim čovjekom iz bivšeg života, razmišljati o njemu. jer nikad tamo nije ni bila, nego u Egiptu,
jer se opire mojim mislima, a on mi vraća Šta želimo od Proteja? na ušću Nila.
svojim tehničkim podmuklostima – pod- Njegove moći. Ta priča jasno pokazuje besmisle-
sjetio me je na Proteja. I njegovo apsurdno viđenje svijeta u ko- nost rata i bogatstvo gluposti kojom je ta
Eshil je u svojoj Orestiji (jedinoj saču- jem se ništa neće promijeniti. besmislenost sa svih strana primjereno
vanoj organskoj trilogiji antičkog svijeta s Kazao im on istinu ili ne. opremljena.
poznatim naslovima: Agamemnon, Žrtva na Kao što smo živjeli i odživjeli vrijeme Zašto je Agamemnon ubio svoju kćer-
grobu i Eumenide) napisao po običaju onog egzistencijalizma s Mitom o Sizifu (možda ku Ifigeniju i zašto se vratio sa svojim žen-
vremena i satirsku igru Protej, koja je iz- najboljom knjigom iz tog vremena), tako skim plijenom iz Troje da bi bio ubijen od
gubljena. Tako su trilogije s tom četvrtom živimo, prije i poslije, sa svim mijenama i žene i njenog ljubavnika?!
satirskom dramom zapravo bile tetralogije. čudima svakidašnjice svoj Mit o Proteju (ne- Sve je to Menelaj saznao, ali izgleda da
U Euripidovoj Heleni, jednoj od za mene objavljenom, iako vječnom knjigom). ništa nije razumio, jer je tek nakon Prote-
najmagičnijih tragedija (za koju vjerujem Njegovo vizionarstvo i sposobnost mi- jeve smrti, o čemu svjedoči Euripid, došao
da je presudno utjecala na konačni oblik jenjanja oblika odavno su prepoznati kao po svoju ženu.
Goetheova Fausta), Protej se spominje, ali uvod u naše doba. Homerska lutanja očigledno nisu bila
on je već mrtav i njegov grob neka je vrsta Stigao je u sve svjetske bajke (i u naše, samo privilegija Odiseja i njegove posade.
lika koji nam se obraća. naravno), te se uključio u likove i u priče koje Tako je to bilo na mjestu gdje se Nil
Starac iz mora koji je živio pokraj oto- zanimaju malog i velikog čovjeka. raščlanjuje u Sredozemno more, pokraj
ka Fara. Prisjećam se, stoga, ovdje animiranog srušenog svjetionika Farosa na samom
I slušao sve što mu je Posejdon govorio filma Mač u kamenu, koji je neka vrsta apo- rubu nevjerovatno zamamne Aleksandrije.
da učini (jedna od legendarnih priča kaže da teoze Proteju. Ne znam šta bih još napisao o Proteju.
mu je bio otac). Ljudi koji vole razmišljati pojednostav- Možda ono što mnogi osjećaju, ali nisu
Bio je svjestan da se tu račvasto ulijeva Nil ljeno na kraju pronađu neki mit i u njemu u stanju izraziti.
i vjerovatno je vidio grad koji će tu nastati. vide svoj put. Kako bi i izrekli neizrecivo?! n

STAV 29/8/2019 75